Kontroverzni evropski prijedlog Tunisu za zaustavljanje migranata

Povezani članci

• Kakva je sudbina sporazuma o nuklearnom razoružavanju SAD i Rusije?
• Pakistan: U napadu na policijski centar poginulo više desetina kadeta
• Asad pristaje na međunarodni nadzor, nastavak razgovora SAD i Rusije
• Proruski pobunjenici oteli i ubili počasnog konzula Litve
• Katar obnovio diplomatske odnose s Iranom
• Većina Amerikanaca misli da je Clinton pobijedila u debati

foto: ap

Evropski čelnici obećali su Tunisu više od milijardu eura finansijske pomoći za spašavanje posrnule ekonomije i bolju kontrolu granica u nadi da će to stabilizovati sjevernoafričku zemlju i zaustaviti nagli talas migracija ka Evropi.

Međutim, autokratski predsjednik Tunisa Kais Said (Saied) koristi situaciju za pregovaranje nastojeći da izbjegne uvođenje ključnih reformi povezanih s pomoći Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dok tuniska opozicija i organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuju Brisel za saradnju s diktatorom, pišu svjetski mediji.

Evropska ponuda Tunisu

Ponuda Brisela Tunisu od milijardu eura za pomoć u prevazilaženju sve dublje ekonomske krize koja je natjerala hiljade migranata da pređu Sredozemno more u Italiju gotovo je trostruko veća od onoga što je EU do sada osigurala u finansiranju migracija za sjevernoafričku zemlju, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Novi paket finansijske pomoći objavljen je 11. juna u Tunisu nakon što se Ursula fon der Lajen (von der Leyen), u pratnji premijera Italije i Holandije, Đorđe Meloni (Giorgie) i Marka Rutea (Rutte), sastala s tuniskim predsjednikom. Prijedlog, naglasio je Fajnenšl tajms, još uvijek zahtijeva odobrenje drugih vlada EU a zavisi i od tuniških vlasti koje trebaju da usvoje reforme koje je odredio MMF.

Fon der Lajen je rekla da je Brisel spreman “odmah” dodijeliti 150 miliona eura u bespovratnim sredstvima za pomoć posrnuloj ekonomiji Tunisa, gdje je zabilježen rast cijena roba povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu, dok bi se dodatna pomoć u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 900 miliona eura mogla dugoročno dodijeliti.

Osim toga, dodaje list, Evropa će također ove godine osigurati 105 miliona eura bespovratnih sredstava za podršku tuniskoj službi za upravljanje granicama, u pokušaju da se, kako je rekla fon der Lajen, “slomi cinični poslovni model krijumčara i trgovaca”.

Paket također uključuje prijedloge za podršku obrazovanju, energiji i trgovinskim odnosima sa zemljom, uključujući ulaganje u mrežu obnovljive energije u Tunisu i dopuštanje tuniskim studentima da učestvuju u programu razmjene studenata Erasmus+.

Ponuda brze finansijske podrške je, naglašava Fajnenšl tajms, podsticaj za tuniskog predsjednika mada dugoročnija podrška zavisi od toga da li će on prihvatiti reforme povezane s paketom MMF-a od 1,9 milijardi dolara, što je potez koji Said pokušava odgoditi do predsjedničkih izbora sljedeće godine.

Said je inače odbio odobriti sporazum o zajmu MMF-a dogovoren u oktobru, rekavši da odbacuje strane “diktate” koji bi dodatno osiromašili Tunišane, istakao je list dodajući da je tuniski lider oprezan s mjerama poput smanjenja energetskih subvencija i ubrzavanja privatizacije državnih preduzeća jer bi mogle naštetiti njegovoj popularnosti.

‘Rješenje ni humano ni prihvatljivo’

Nakon što je Evropska unija ponudila Tunisu više od milijardu eura pomoći, sve autoritarniji predsjednik Said optužio je EU da potajno veže ponudu ekonomskih zajmova povezanih s pomoći MMF-a, s naglo povećanom migracijom ka Evropi, napisao je Tajms (The Times).

“Rješenje koje neki potajno traže je naseljavanje migranata u zamjenu za novac, rješenje koje nije ni humano ni prihvatljivo”, rekao je tokom posjete gradu Sfaksu, jednom od glavnih polazišta migranata za odlazak brodom do Italije.

“Rješenje neće ići na štetu Tunisa. Ne možemo biti (graničari) za njihove teritorije”, kazao je Said.

Međutim, ističe list, Said koristi situaciju s porastom migracija ka Evropi za pregovaranje dok njegova zemlja ponovno tone u autoritarnu vladavinu i loše ekonomsko upravljanje nakon Arapskog proljeća 2011.

Situacija pogoršana rastom cijena, energije, nedostatkom hrane i visokom stopom nezaposlenosti, izazvala je talas migracija preko Sredozemlja u Italiju s brojem ilegalnih prelazaka koji se povećao s 5.200 u 2017. na 32.371 u 2022. Ove godine 50.000 ljudi je prešlo, a broj mrtvih i nestalih dosegao je brojku od 1.188, izazivajući strahove da ovog ljeta prijeti veliki priliv u zapadnoevropske zemlje poput Holandije i Italije.

U međuvremenu, Saidova vlada je uhapsila opozicione vođe, promijenila ustav i, prema kritičarima, podstakla mržnju prema subsaharskim Afrikancima, napisao je list dodajući kako je tuniski lider pokazao otvoreno neprijateljstvo prema subsaharskim Afrikancima, koje je u februaru optužio da učestvuju u zavjeri za promjenu “sastava stanovništva” u Tunisu iz arapskog u crnačko.

‘Saradnja s diktatorom‘

Opozicioni političari i organizacije za ljudska prava u Tunisu su, prema pisanju Tajmsa, izrazili zabrinutost zbog pokušaja EU da se dodvori Saidu, za kojeg smatraju da vraća Tunis u diktaturu Ben Alija, vođe koji je svrgnutog narodnim protestima 2011.

Džavhar Ben Mubarek (Jawhar Ben Mubarek), političar koji se suočio s hapšenjem i zastrašivanjem vlade, rekao je: “Strah od izbjeglica u Evropi je toliko velik da žele sarađivati s diktatorom”.

Tuniski forum za ekonomska i socijalna prava (FTDES), koji se zalaže za migrante, osudio je ponudu EU kao “ucjenu”, navodeći kako će to pogoršati zlostavljanje migranata te da ima za cilj zatvoriti vrata Evrope onima kojima su potrebna, prenosi Asošiejtid pres (The Associated Press).

“Evropa nije vidjela Tunis kao zemlju kojoj je potrebna saradnja temeljena na istinskoj demokratiji koja garantuje prava i slobode, već samo kao graničnu tačku koja zahtijeva više opreme za zaustavljanje imigracije, s ciljem da niko ne bude u mogućnosti doći do Evrope”, navodi se u saopštenju foruma.

FTDES je ocijenio kako se u posjetama evropskih lidera “krije ucjena i pokušaj cjenkanja: novac i pomoć u zamjenu za ulogu graničnog policajca”.

Poseban značaj za Italiju

S druge strane, ističe Asošiejtid pres, zaustavljanje migracija posebno je važno za krajnju desničarku Meloni jer je Italija glavno odredište za većinu migranata koji putuju u Evropu i odlaze iz te sjevernoafričke države.

Meloni je boravila u Tunisu dva puta u manje od nedelju dana, obećala je podršku Italije u tekućim pregovorima sjevernoafričke zemlje s MMF-om, piše Blumberg (Bloomberg).

Italija je “optimistična” u vezi s “manjim dolaskom na svoje obale ovog ljeta”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedosi (Matteo Piantedosi) 11. juna te je pozvao EU da osigura finansiranje od 900 miliona eura za Tunis sada, umjesto da čeka odobrenje dogovora s MMF-om.

Boraveći s predsjednicom Evropske komisije i premijerom Holandije u Tunisu, Meloni je rekla su EU i Tunis već potpisali zajedničku deklaraciju, koju je pozdravila kao važan korak “prema stvaranju stvarnog partnerstva”.

Dodala je da postoji “važna prilika” da se finalizira sporazum o pomoći Brisela prije sjednice Evropskog vijeća krajem juna.

Međutim, ističe Gardijan (The Guardian), nije jasno hoće li Tunis prije toga morati da dovrši svoj program zajma s MMF-om, kao što su to EU i drugi veliki donatori Tunisa dosad zahtijevali, a što je Said odbacivao.

Za bilo kakav novi sporazum temeljen na različitim predloženim reformama koje zahtjeva program MMF-a pregovori bi, ukazao je list, mogli potrajati mjesecima.

Tuniski pakt je, kako ističe Gardijan, najavljen samo tri dana nakon što su članice EU dogovorile radikalne reforme zakona o migraciji koji Italiji omogućuju deportaciju ekonomskih migranata u zemlje poput Tunisa ako sporazum s tom zemljom omogući takav povratak.

RSE