Brani li se demokracija izvozom oružja autokracijama?

Autor/ica 👤Kenny Stancilin 3.6.2023. u 08:58

Izdvajamo

Usprkos svojoj retorici, Bijela kuća aktivno podupire i jača vojne efektive većine autoritarnih država svijeta, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pa do više desetaka drugih, od kojih su istražitelji sveučilišta u Goeteborgu neke čak i previdjeli. Tako, na primjer, njihov projekt označava Izrael kao ‘liberalnu demokraciju’ mada je cijeli niz udruga za ljudska prava širom svijeta osudio tu zemlju kao onu u kojoj se primjenjuje antidemokratski apartheid. Svake godine Washington daje Izraelu vojnu potporu u vrijednosti 3,8 milijardi dolara, što izraelska vlada nerijetko koristi kako bi silom otela vlasništvo Palestincima, a često ih i ubijala.

Povezani članci

Brani li se demokracija izvozom oružja autokracijama?

Foto: Ilustracija/Thin Stock Foto

Predsjednik Joe Biden tvrdi da Sjedinjene Države predvode ‘demokracije’ u borbi protiv ‘autokracija’, kako bi stvorile miroljubivi međunarodni poredak. Njegova je vlada, međutim, samo u godini 2022. odobrila prodaju oružja u gotovo tri petine autoritarnih država svijeta. Proizlazi to iz nove analize čiji je autor jeduoan od osnivača Instituta za reformu sigurnosne politike (Security Policy Reform Institute), Stephen Semler, a koja je objavljena u ‘The Interceptu’. Prema podacima objavljenima u ožujku/martu između 2018. i 2022. na Sjedinjene Države otpada 40% svjetskog izvoza oružja.

Od završetka Hladnoga rata Amerika je treći svjetski trgovac oružjem. Stephen Semler objašnjava: u osnovi taj je izvoz financiran ili ‘programinajvma pomoći’, ili prodajom. Prodaja se odvija na dva načina – ili kroz program prodaje naoružavanja stranim državama (FMS), ili izravnom, dakle komercijalnom trgovinom (DCS). Kod programa prodaje naoružanja stranim državama, američka se vlada pojavljuje u ulozi posrednika, tako da najprije ona, dakle američka vlada, kupuje oružje od američkog proizvođača, a potom to oružje isporučuje inozemnom primatelju. S druge strane, izravna komercijalna prodaja manje je komplicirana. Ona je naprosto rezultat kupoprodajnog ugovora što ga sklapaju američke tvrtke i vlade stranih zemalja. Za obje je, međutim, kategorije prodaje potrebna suglasnost američke vlade.

Podatke o odobrenjima za direktnu, komercijalnu prodaju za prošlu godinu objavio je u travnju/aprilu Direktorat za nadzor suradnje u području obrane i sigurnosti Ministarstva vanjskih poslova (State Department), dok je podatke o poslovima u sklopu programa prodaje naoružanja stranim državama za fiskalnu godinu 2022. početkom tekuće godine objavilo Ministarstvo obrane (Pentagon). Prema tim podacima u godini 2022. ukupno su 143 zemlje, odnosno teritorija kupili naoružanje od Sjedinjenih Država u ukupnoj vrijednosti od 85 milijardi US dolara. Da bi ustanovilo u koliko su od tih zemalja vlade demokratske, a u koliko autokratske, poslužio se Stephen Semler sustavom klasificiranja (Režimi svijeta, Regimes of the World) što ga primjenjuje sveučilište u Goeteborgu, u Švedskoj.

‘Od 84 zemlje što ih je sustav ‘Režimi svijeta’ u godini 2022. svrstao u autokratske, Sjedinjene su Države prodale oružje u najmanje njih 47, što znači u 57%’, piše Semler. ‘Treba reći – najmanje – zato što više čimbenika otežava točno praćenje američkih isporuka oružja u inozemstvo. U izvještaju Ministarstva vanjskih poslova često se, naime, u kategoriji u kojoj bi trebao biti naveden kupac koristi izraz ‘razne zemlje’, pa su tako primatelji oružja u vrijednosti od gotovo 11 milijardi US dolara ostali u tami.’

‘Sustav ‘Režimi svijeta’ samo je jedan od onih koji širom svijeta propituju demokracije, no pogledaju li se analize sličnih sustava vidjet ćemo da se dolazi do jednakih rezultata’, nastavlja Semler. ‘Freedom House je, na primjer, u svojem godišnjem izvještaju naveo ukupno 195 država i za svaku od njih procijenio, je li riječ o izbornoj demokraciji. Od 85 zemalja što ih Freedom House označava kao one koje ne spadaju u kategoriju izbornih demokracija, Sjedinjene su Države u proračunskoj godini 2022. prodale oružje u njih 49, što čini 58%.’

Usprkos svojoj retorici, Bijela kuća aktivno podupire i jača vojne efektive većine autoritarnih država svijeta, od Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pa do više desetaka drugih, od kojih su istražitelji sveučilišta u Goeteborgu neke čak i previdjeli. Tako, na primjer, njihov projekt označava Izrael kao ‘liberalnu demokraciju’ mada je cijeli niz udruga za ljudska prava širom svijeta osudio tu zemlju kao onu u kojoj se primjenjuje antidemokratski apartheid. Svake godine Washington daje Izraelu vojnu potporu u vrijednosti 3,8 milijardi dolara, što izraelska vlada nerijetko koristi kako bi silom otela vlasništvo Palestincima, a često ih i ubijala.

U svojem Newsletteru pod naslovom ‘O sigurnosti’ Semler piše: ‘Ti podaci u suprotnosti su s Bidenovim omiljenim prikazivanjem međunarodne politike kao borbe između demokracija i autokracija.’ Predsjednikovo predstavljanje stvari ‘prije bi odgovaralo sebičnoj, a ne poštenoj i produktivnoj vanjskoj politici’, argumentira Semler. ‘Podjela svijeta na demokratske i autokratske zemlje, a sve u skladu s motom ‘s nama, ili protiv nas’ oslabila je oslanjanje na diplomaciju, a sukobe je učinila vjerojatnijima. Osim toga i suradnja s međunarodnom zajednicom je otežana, ako se ustrajava na tome da smo upleteni u egzistencijalni sukob s gotovo pola država što tu zajednicu čine.