KRIMINALIZACIJA KLEVETE U RS: Istraživački novinari napustili javnu raspravu u Istočnom Sarajevu

Povezani članci

• Kako se BiH bori sa korupcijom? Tokom 2020. prepolovljen broj optužnica, procesuiraju se uglavnom sitni slučajevi i nižerangirani službenici
• Bivši načelnik Bratunca nezakonito zetu dodijelio zemljište u zakup na 20 godina, pljušte krivične prijave
• Gnjatović: “Više radnika je svjedočilo da je direktor ošamario invalida amputirca”
• Novi primjeri stranačkih zapošljavanja i namještenih konkursa u javnom sektoru
• Četiri godine za jedan tender na koridoru Vc kroz Hercegovinu, a Kinezi autoputem lagano do najvećeg vjetroparka u BiH
• Spustili avione, a podigli lanac apoteka – Čija je -Moja apoteka-?

foto: adi kebo

Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske mora da bude povučen iz dalje procedure, poručili su danas istraživački novinari 13 redakcija u BiH, a potom napustili javnu raspravu kojoj je prisustvovao i ministar pravde RS Miloš Bukejlović.

Nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske, prema kojem bi svako ko misli drugačije od vlasti mogao da bude krivično gonjen, a po brutalnim presudama i svakom slobodnom i nezavisnom mediju stavljen ključ u bravu, mora da bude povučen iz dalje procedure.

Stav je ovo nezavisnih istraživačkih novinara redakcija Žurnal, Interview.ba, Capital, Spin.info, Infoveza, Inforadar, Impuls, E-trafika, Gerila, Direkt, Hercegovina.info, Fokus i Tacno.net koji su i danas u Istočnom Sarajevu napustili javnu raspravu koju je Ministarstvo pravde Republike Srpske organizovalo povodom najavljenih izmjena Zakonika.

Ministru Milošu Bukejloviću, koji se pojavio na raspravi uz napomenu da to inače nije praksa, u štampanom materijalu predali su komentare na višestruko sporan dokument, koji je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i evropskim konvencijama.

Vesna Alaburić, advokatica iz Hrvatske, inače, ekspert evropskog nivoa u oblasti medijskih prava u nedavnoj analizi za Žurnal istakla je da nisu poznati razlozi na temelju kojih je predlagač zaključio da Zakon o zaštiti od klevete i Zakon o obligacionim odnosima nisu dovoljni da bi se efikasno zaštitilo pravo na poštovanje ugleda i časti, pa da bi krivično-pravna prinuda bila neophodna radi zaštite spomenutih prava ličnosti.

„Drugim riječima, predlagatelj nije sukladno članku 4. Krivičnog zakonika Republike Srpske obrazložio i uvjerljivo dokazao da je uvođenje kaznenih djela protiv časti i ugleda neophodno u Republici Srpskoj da bi čast i ugled bili zaštićeni primjereno pravnim načelima definiranima Europskom konvencijom i praksom Evropskog suda za ljudska prava“, navela je.

Posebno sporno u Nacrtu je izostavljanje pojma „javni interes“. Alaburić je podsjetila da je javni interes centralni pojam i etičkih novinarskih standarda i prava koje štiti slobodu izražavanja. Javni interes je opravdanje za iznošenje i pronošenje činjeničnih tvrdnji i vrijednosnih sudova, čak i kada povrijeđuju ugled i čast pojedinaca.

„Postojanje javnog interesa je u pravilu ‘jezičac na vagi’, koji u slučaju sukoba prava na slobodu izražavanja i prava na zaštitu prava ličnosti, u većoj mjeri štiti slobodu izražavanja. Predložena dopuna Krivičnog zakona ne poznaje pojam ‘javnog interesa’. Javni interes se čak ni ne spominje u predloženoj odredbi člana 208d. o isključenju protupravnosti, tako da postoji realna opasnost da počinitelj bude osuđen iako je iznosio ili pronosio sadržaj od iznimnog javnog interesa. Ta opasnost predstavlja ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja u Republici Srpskoj“, upozorila je.

Ovako postavljena krivična odgovornost ugrožava zadatak medija da izvještavaju o radu organa javne vlasti i drugim javnim događanjima. Novinari, izdavači i druge osobe koje kontrolišu kreiranje i objavljivanje sadržaja ne smiju stoga snositi nikakvu odgovornost za sadržaje koje pronose s takvih sjednica/skupova/događanja.

„Zadaća je novinara i medija da izvještaju sa sjednica organa zakonodavne izvršne vlasti, sudskih rasprava, javnih skupova i drugih javnih događanja. Ako na tim sjednicama ili skupovima netko iznese uvredljive, klevetničke ili na drugi način protupravne sadržaje, novinari i mediji dužni su te sadržaje posredovati, pronijeti svojoj publici. Ako se radi o sjednicama organa vlasti, takvi su sadržaji uvijek od javnog interesa. Ovisno o vrsti javnog skupa, sudionicima i/ili temi skupa, sporni sadržaji također mogu biti od javnog interesa. Novinari, izdavači i druge osobe koje kontroliraju kreiranje i objavljivanje sadržaja ne smiju stoga snositi nikakvu odgovornost za sadržaje koje pronose s takvih sjednica/skupova/događanja“,istakla je u analizi i dodala:

„Ta okolnost prijeti ozbiljnom opasnošću da novinari budu krivično gonjeni i kažnjavani i zbog izvještavanja sa sjednica organa javne vlasti i javnih skupova, na kojima su pojedinci iznijeli uvredljive ili klevetničke sadržaje, odnosno podatke o nečijem privatnom ili porodičnom životu. Budući da novinari ne smiju biti dovedeni u situaciji da cenzuriraju izjave pojedinih sudionika sjednica organa javne vlasti ili javnih skupova, a po pravilima novinarske profesije nisu dužni provjeravati istinitost tvrdnji sudionika sjednica/skupova s kojih izvještavaju,prijeti ozbiljna opasnost da novinari budu osuđivani i za korektno, profesionalno odrađene novinarske zadaće izvještavanja. A to je nesumnjivo velika prijetnja slobodi izražavanja, novinarskim i medijskim slobodama.“

Predviđeno je, pored ostalog, da krivična djela klevete i iznošenja ličnih i porodičnih prilika budu kvalificirana i samom mogućnošću nastupa štetnih posljedica („ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica…“). Za takvo zakonodavno rješenje ne postoji osnova u Krivičnom zakonu Republike Srpske, a ni u pravnoj teoriji.

„Predložena dopuna Kaznenog zakonika ne pravi razliku između oštećenika po kriteriju javne/državne službe, utjecaja na politička i društvena zbivanja ili ulogu u javnom životu (…) prijeti ozbiljnom opasnošću da se u krivičnim postupcima ne vodi računa o kriterijima važnima za pravilnu primjenu testa ‘nužnosti u demokratskom društvu’ i testa razmjernosti. Te osobe moraju biti spremne otrpiti žestoke kritike i da moraju biti tolerantnije, ma koliko se osjećale povrijeđenima. Činjenica da je oštećenik javni službenik, dužnosnik ili javna osoba također je okolnost koja ide u korist novinara/izdavača/odgovornih osoba kad sud primjenjuje test razmjernosti i pronalazi pravičnu ravnotežu u sukobu prava na zaštitu prava ličnost i prava na slobodu izražavanja“, zaključila je Alaburić.

Novinari su iste zahtjeve predali i napustili javnu raspravu održanu 5. maja u Banjaluci.

(zurnal.info)