„Otporan na krize“

Izdvajamo

• Politika Bidenove administracije sasvim ciljano upravljena je na regione koji će biti važni da bi se osvojilo predsjedništvo 2024. i ona pokušava tamo sa investicijama pokrenuti uspješnu transformaciju struktura sa dobrim radnim mjestima. Sa djelomičnim otpisom dugova za studiranje htjelo se ciljano osloviti mlađe birače. Biden je postavio mnoge afroameričke žene na važne i više pozicije – i to su važne društveno-političke promjene.

Povezani članci

• EU odobrila četvrtu dozu vakcine protiv korona virusa za starije od 60 godina
• Krhke veze Amerike i Turske kada se radi o sirijskim Kurdima
• Premijer australske savezne države dao ostavku zbog poklonjene boce vina
• CIA je navodno planirala otmicu i atentat na Juliana Assangea
• Egipat: Sukob Kopta i vojske
• Avganistan: Više od 30 povređenih u zemljotresu Printajte

Već sada najstariji predsjednik u istoriji SAD-a: Joe Biden nastupa još jednom – Foto: DPA

Predsjednik SAD-a Joe Biden ponovo se kandiduje. Knut Dethlefsen iz Vašingtona govori o njegovoj starosti, Donaldu Trumpu i gdje se izbori odlučuju.

Intervju vodio: Alexander Isele. Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Predsjednik SAD-a Joe Biden je riječima da želi „posao dovesti do kraja“ najavio svoju ponovnu kandidaturu. Šta je to što Biden još uvijek smatra nedovršenim da on kao 80-godišnjak i već sada najstariji predsjednik u istoriji SAD-a ponovo baca rukavicu protivniku?

Predsjednik Joe Biden najavio je 25. aprila svoju ponovnu kandidaturu u jednom videu. U njemu je objasnio zašto će nastupiti još jednom. On je opisao predizbornu kampanju, kao i 2020., kao „borbu za dušu nacije“. Kakva zemlja hoće SAD da budu u budućnosti? On apeluje direktno, a također simbolički, na patriotizam Amerikanaca, tako kako su radili uspješni guverneri Josh Shapiro i Wes Moore u njihovim predizbornim kampanjama u Pensilvaniji i Marilandu prošle jeseni. Biden govori o osjećaju slobode većine ljudi.

Nasuprot tome Biden je oštro napao ekstremizam republikanaca, tačnije rečeno republikanski „Make America Great Again“. Time se usmjerio ne samo protiv Donalda Trumpa, nego i protiv drugih mogućih kandidata kao Ron DeSantisa i Nikki Haleya. Joe Biden je podsjetio na nasilni pokušaj puča Trumpa i njegovih partijskih pristalica 6. januara 2021. koji još kao šok leži u kostima većine Amerikanaca. Osim toga on je upozorio da će republikanci građanima SAD-a oduzeti slobodu i šanse ukoliko opet preuzmu kormilo.

U anketama su, doduše, devet od deset demokrata zadovoljni sa radom Bidena, ali kod onih ispod 30 godina kao i kod grupe neodlučnih koji odlučuju izbore to je samo oko 35 posto. Uprkos tome Biden neće imati izazivača iz partije. Zašto?

Nosilac funkcije se tradicionalno podržava od svoje partije. U slučajevima kad se to ne dogodi to ima negativne posljedice za kandidate. Kad je Jimmy Carter u izbornoj kampanji bio izazvan od Teda Kennedija izgubio je predsjedništvo protiv Ronalda Reagana. Ovo iskustvo demokrati nisu zaboravili. Vođstvo demokratske partije stoji jedinstveno iza predsjednika Joe Bidena, pošto ono vjeruje da sa njim imaju velike šanse da 2024. opet dobiju predsjedništvo. Demokrati žele izbjeći neizvjesnost sukoba u predizborima. Oni se pribojavaju da bi u predizborima otišli previše ulijevo. Demokrati znaju da moraju dobiti centar društva ako žele biti politički uspješni. Joe Biden nije kandidat koji oduševljava ali prijatelji i neprijatelji ga znaju. On je autentičan, i teško ga je zamisliti drugačije nego kakav je stvarno. On donosi blagotvoran osjećaj sigurnosti, iskustva i odmjerenosti u politiku. Njegova velika slabost su poodmakle godine. Očigledno je da su demokrati zabrinuti za zdravlje svoga prvog čovjeka. Ali ono je trenutno stabilno.

Joe Biden vidi se ojačanim kroz saglasnost svoje partije, uspjehe njegovog predsjedništva i relativni uspjeh na međuizborima u jesen prošle godine. On vidi sebe kao jedinog kandidata koji može pobijediti Donalda Trumpa.

Međutim šta će biti ako Ron DeSantis, mlađi i agilniji guverner sa Floride ipak prestigne Trumpa i postane kandidat republikanaca? Bi li demokrati na to bili pripremljeni?

Demokrati su veoma dobro pripremljeni na izbornu borbu 2024. Predsjedništvo se odlučuje u šest saveznih država: Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Sjeverna Karolina, Arizona i Džordžija. Kad se pogleda na izborne rezultate u ovim državama 2020. i 2022. onda su demokrati veoma dobro postavljeni. Oni tamo imaju guvernere ili senatore i raspolažu u dijelu sa većinom u državnim parlamentima – u nekim državama čak u sve tri institucije. Republikancima će biti veoma teško da budu uspješni u ovim državama i oni bi morali stvarno u svih šest ostvariti političke uspjehe da bi dobili predsjedništvo.

Republikansku stranku vodi socijalno-konzervativna i desničarsko-populistička baza. Ona trenutno nije vođena politički nego se ponaša oportunistički prema raspoloženju na desnom rubu društva. To ima veliki uticaj na izbor kandidata ali i na sposobnost republikanaca da dobiju za sebe neovisne birače.

Ron DeSantisa politički se malo razlikuje od Donalda Trumpa. Upravo je u saveznoj državi Florida, u kome trenutno vlada kao guverner, uveo veoma restriktivnu zabranu pobačaja. U školama on vodi jednu vrstu kulturalne borbe, a sa velikim preduzećima kao Disney nalazi se u pravnom sporu. Sve to čini ga za umjerene birače veoma neatraktivnim. Republikancima generalno nanosi štetu prije svega njihovo restriktivno držanje u temi pobačaja. Većina želi pragmatično i ljudsko ophođenje u tim pitanjima.

Još u predizbornoj kampanji 2020. Biden je rekao da vidi sebe kao most i tako nagovijestio povlačenje nakon jednog izbornog perioda. Ali sada odgađa obnovu. Kako želi privući mlade, crnce i latinoamerikance čiji život se pod njim nije doduše pogoršao ali nije ni stvarno poboljšao?

Posljednja godina mandata Donalda Trumpa bila je društveno politička noćna mora. SAD su 2020. doživjele istovremeno više kriza, a izgledalo je da ih predsjednik ne shvata ozbiljno. Upravo afroamerički dio američkog društva bio je jako pogođen. Ukoliko bi Donal Trump bio na glasačkom lističu to će biti veoma mobilizirajuće za demokrate. U cjelini je predsjedništvo Bidena bilo označeno progresivnom politikom sa mjerom.

Joe Biden nije nikada ozbiljno namjeravao da odustane od predsjedništva. On želi zemlju modernizirati i napraviti sposobnom za budućnost. Njegova okolina je pokušala da njegovu politiku predstavi kao jednu vrstu New Deal. To ona sigurno nije ali Bidenova administracija pokazala se otpornom na krize. Ona je zemlju izvukla iz krize Covid-19, stvorila je međunarodnu koaliciju protiv Putinove invazije u Ukrajini i do sada je uspješno vodi i tako spriječava kolaps Ukrajine. Bidenova administracija nije doduše uspjela zaustaviti inflaciju ali joj je do sada uspjelo da stabilizira gospodarstvo SAD-a. Ona je stvorila mnogo novih i dobrih radnih mjesta, pokrenula je dugo zapostavljene investicione programe i konačno je krenula u borbu sa klimatskim promjenama. U krizi Covid, naprimjer, bilo je pomoći za mnoge da bar opet ustanu na noge i da ne propadnu.

Politika Bidenove administracije sasvim ciljano upravljena je na regione koji će biti važni da bi se osvojilo predsjedništvo 2024. i ona pokušava tamo sa investicijama pokrenuti uspješnu transformaciju struktura sa dobrim radnim mjestima. Sa djelomičnim otpisom dugova za studiranje htjelo se ciljano osloviti mlađe birače. Biden je postavio mnoge afroameričke žene na važne i više pozicije – i to su važne društveno-političke promjene.

Međutim, također je tačno da mnoga njegova progresivna obećanja još nisu ispunjena kao što je zabrana automatskog oružja, niži troškovi za lijekove i pravo na pobačaj. I zbog toga Joe Biden nastupa ponovo. U cjelini, njemu se radi o tome da ovlada centrifugalnim silama u društvu i da održi široku koaliciju koja nosi njegovo predsjedništvo.

Knut Dethlefsen vodi biro zaklade Friedrich Ebert u Vašingtonu. Prije toga vodio je biro zaklade u Varšavi, Istočnom Jerusalemu i Šangaju.

ipg-journal.de