Izrael izveo zračne napade u pojasu Gaze, napali Hamas i u južnom Libanu

Povezani članci

• Prosvjedi u Turskoj: Kurdi na ulicama traže potporu Kobaneu, poginulo devet osoba
• Želimo svijet slobodan od policije, zatvora i političkih igara
• Novi snažan zemljotres u Čileu
• Države suspendirale upotrebu aviona tipa Boeing 737 Max
• UN optužila Siriju i Rusiju zbog granatiranja humanitarnog konvoja
• Uganda uvodi porez na društvene mreže

foto: arhiva

Militanti u Libanonu izveli su tešku raketnu paljbu na Izrael u četvrtak, 6. aprila, izvijestila je izraelska vojska.

Napad je prisilio ljude kod sjeverne granice Izraela da odu u skloništa, ranivši najmanje dvije osobe i podižući regionalne napetosti dan nakon što je izraelska policija izvršila raciju na najosjetljivije sveto mjesto El-Aksu u Jeruzalemu.

Izraelska vojska je izjavila da su preko granice ispaljene 34 rakete, od kojih je 25 oboreno pomoću izraelskog zračnog obrambenog sustava Željezna kupola (Iron Dome). Pet raketa pogodilo je izraelski teritorij, a napade istražuju sigurnosne snage, piše AP.

Neobično veliki raketni napad povećao je strahove od šireg sukoba, budući da Izraelov gorljivi neprijatelj, iranski potpomognuta militantna skupina Hezbolah, ima veliki utjecaj u južnom Libanonu.

Tijekom posljednja dva dana, napetosti su eskalirale na svetom kompleksu El-Aksa džamije u Jeruzalemu i duž izraelske granice s Gazom.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je “agresivni odgovor” dok je kasno u četvrtak sazivao sjednicu svog Sigurnosnog kabineta.

“Udarit ćemo naše neprijatelje i platit će cijenu za svaki čin agresije”, rekao je, dodajući da Izraelci ostaju ujedinjeni u suprotstavljanju vanjskim prijetnjama unatoč svojim političkim razlikama.

Tijekom brifinga za novinare, pukovnik Richard Hecht, glasnogovornik izraelske vojske, rekao je da je vojska uspostavila jasnu vezu između raketnog napada i nedavnih nemira u Jeruzalemu.

Kazao je da bi bilo koja od militantnih skupina Hamas ili Islamski džihad mogla biti uključena. Ali, rekao je da vojska vjeruje da su Hezbolah i libanonska vlada svjesni onoga što se dogodilo i da također snose odgovornost. Odbio je reći kako bi Izrael mogao odgovoriti, rekavši da postoje “sve vrste scenarija”.

Nijedna frakcija u Libanonu nije preuzela odgovornost za raketni napad koji je aktivirao sirene za uzbunu, navodi AP.

Libanonski sigurnosni dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nije bio ovlašten za razgovor s medijima, rekao je da snage sigurnosti zemlje vjeruju da su rakete ispaljene od strane palestinske militantne skupine sa sjedištem u Libanonu, a ne od strane Hezbolahovih militanata.

Dužnosnik je rekao da na libanonskoj strani nije bilo žrtava.

Glasnogovornik Hezbolaha nije odgovorio na zahtjev AP-a za komentar. I Izrael i Hezbolah izbjegavaju sukob od 34-dnevnog rata 2006. godine.

U Washingtonu, glavni zamjenik glasnogovornika State Departmenta Vedant Patel rekao je da “Izrael ima legitimne sigurnosne probleme i ima svako pravo da se brani.”

No, ali također je pozvao na smirenost u Jeruzalemu.

“Naglašavamo važnost očuvanja povijesnog statusa quo na svetim mjestima u Jeruzalemu i bilo koja jednostrana akcija koja ugrožava status quo za nas je neprihvatljiva”, rekao je.

Palestinska militantna skupina Islamski džihad pozdravila je rakete kao “herojsku operaciju protiv izraelskih zločina u El-Aksa džamiji”.

Vođa palestinske militantne skupine Hamas, koja vlada Gazom, Ismail Hanijeh, posjetio je Libanon, gdje se u četvrtak kasno navečer sastao se s prognanim vođama palestinskih militantnih skupina.

“Naš palestinski narod neće ostati pasivan prema nastavljenoj agresiji”, rekao je.

U Jeruzalemu su napetosti dosegle vrhunac nakon dvije noći nereda. Suprotstavljeni zahtjevi oko svetog kompleksa u kojem se nalazi El-Aksa džamija prethodno su izazvali nasilje, uključujući krvavi 11-dnevni rat između Izraela i Hamasa 2021. godine.

Proteklih su se noći, tijekom kojih se podudaraju muslimanski sveti mjesec Ramazan i židovski blagdan Pashe, Palestinci zatvorili u džamiju El-Aksa.

Vjernici su tražili pravo da noću mole u džamiji što vlasti obično dopuštaju samo tijekom posljednjih deset dana mjeseca.

Također su ostali u džamiji u znak protesta zbog prijetnji religioznih Židova da će obaviti ritualno klanje životinja na svetom mjestu za vrijeme proslave Pashe.

RSE