ENG
Sa obnovljenom podrškom Rusije za separatiste bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, teško postignuti mir u BiH je ponovo u opasnosti. Bosna se suočava sa prijetnjom da RS postane još jedan Donbas, kao i prijetnjom od stvaranja trećeg entiteta unutar njenih granica, navodi se, između ostalog, u pismu kojeg je grupa potpisnika, zabrinutih građana BiH, kao i dobrih poznavalaca bosanskih prilika u inostranstvu, jučer poslala američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu i nekim članovima Kongresa, pozivajući na temeljite društvene i strukturalne promjene, osobito u svjetlu predstojećih izbora.
Šta to pismo znači i na šta ukazuje, za Glas Amerike objašnjava jedna od potpisnica, profesorica na univerzitetu Columbia u New Yorku Tanya Domi, koja već 31 godinu prati prilike u BiH.
Glavna poruka administraciji Joea Bidena u ovom pismu je da njihovi napori u posljednjih godinu i po dana u pogledu zalaganja za željenu izbornu reformu ne samo da nigdje nisu doveli, nego su stvorili značajne društvene i političke nemire unutar Bosne, kaže Tanya Domi, dodajući da se čini da diplomate, Amerikanci i drugi iz EU, jednostavno ne shvataju situaciju.
„Čini se da Amerikanci jednostavno nisu shvatili šta to znači i kako se to odražava na živote ljudi. Veoma je jasno ljudima kao što sam ja, koji su radili na implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji su vrlo rano uvidjeli njegova ograničenja i znali da se tokom godina on na kraju neće održati. Amerikanci imaju zaslugu jer su dva puta sankcionisali Milorada Dodika zbog njegovih nastojanja da potkopa Dejton, što je nakon toga uradila i Britanija. Ipak, Amerikanci nastavljaju da se zalažu za etnički zasnovanu izbornu reformu koja nije inkluzivna. A to je u suprotnosti sa demokratskim principima, jer su to nastojanja za prekrojavanje i izradu nove konstituente. I Amerikanci su šuteći stajali uz visokog predstavnika kada je procurila vijest da će on nametnuti izbornu reformu koja bi išla u korist HDZu”, kaže profesorica Domi.
Reakcije na akcije visokog predstavnika u Sarajevu su bile veoma glasne.
„Mislim da je on sada malo oprezniji šta će uraditi. Ali ako nametne predloženi zakon, mislim da će doći do snažne reakcije. Nadam se da to neće učiniti”, kaže Tanya Domi.
Ona kaže da se nada da će sekretar Blinken biti dirnut činjenicom da je toliko mnogo potpisnika pisma koje pokazuje da ljudi u BiH kažu da su umorni od etničkih podjela.
„Zašto američka vlada i drugi na zapadu i dalje guraju ideju da moramo nastaviti razdvajati ljude. Jer to je ono što Bosnu i dalje čini fragmentiranom i slomljenom. Ono što vidim u ovom trenutku je da ljudi kažu da to zaista više ne žele”, kaže Tanya Domi.
Pismo poziva na značajne strukturalne promjene i postavlja se pitanje koliko ih je realno moguće ostvariti.
„To je dobro i važno pitanje. Ono što je interesantno kod ljudi koji opstruiraju mir je da su njihovi stvarni zastupnici neki veoma loši likovi u Evropi, uključujući Vladimira Putina, Viktora Orbana i gospodu Čovića i Dodika, koji veoma blisko sarađuju sa ruskom vladom, ali i sa Srbijom, gdje je Aleksandar Vučić, takođe zastupnik Kremlja. Dakle, ono što ja dovodim u pitanje je zašto američka vlada i evropske zapadne prijestolnice ne stanu u odbranu novonastale demokracije od ovih nasrtaja? Nema sumnje da bi Rusija najviše voljela da Bosnu podijeli na pola, da bi nastojala da podrži nasilje. Ono što se trenutno dešava između Srbije i Kosova je zaista opasno. Bosna je u veoma krhkom stanju i ako zapadne prijestolnice ne obrate pažnju, ovo bi zaista mogao biti ozbiljan ishod sve ove eskalacije koju vidimo. Ova inicijativa, zapravo uključivanje u novi diplomatski napor, mogla bi biti način da se spasi i zaštiti Bosna. Amerikanci se moraju angažirati na način kojim se podstiče demokracija, a ne insistirati na etničkim podjelama”, smatra profesorica Domi.
Ona dodaje da u američkom Kongresu postoji grupa senatora koji odgovaraju na zabrinutosti svojih glasača i koji će nastaviti vršiti pritisak na administraciju po pitanju Bosne.
Tanya Domi na kraju kaže da, nakon 31 godinu praćenja događaja u Bosni, nikada do sada nije vidjela toliki podsticaj među bh. stanovništvom, osobito mladima, koje zahtijeva da živi u zemlji bez etničkih stubova u svojoj vladi.
