Ljevičarske stranke preuzimaju jednu po jednu državu u Južnoj i Srednjoj Americi
Povezani članci
- Gruzijci biraju novog predsjednika: Favorit je 44-godišnji filozof
- G7 rijaliti
- Spriječen napad u Pakistanu: Uhićeno 97 članova Al Qaede
- Ujedinjena mađarska opozicija izaziva Orbana
- Islamska država preuzela odgovornost za samoubilački napad u džamiji u Kandaharu
- Samit o Ukrajini u Parizu: Učesnici dogovorili primirje u Istočnoj Ukrajini
foto: tviter
Dok se u Evropi mnoge stranke ljevice muče pod navalom desno-populisitičkih stranaka, u Južnoj Americi ljevičari preuzimaju jednu po jednu državu. Izbori u Kolumbiji pokazuju da bi po prvi put ova država mogla dobiti predsjednika ljevičara.
Na predsjedničkim izborima u Kolumbiji po prvi put u historiji ove države kandidat ljevice došao je blizu predsjedničkog ureda.
U prvom krugu glasanja Gustavo Petro, ljevičar, bivši pripadnik oružane grupe M-19 koji je zahvaljujući amnestiji pušten iz zatvora osvojio je više od 40 posto glasova i plasirao se u drugi krug predsjedničkih izbora. Njegov protivkandidat 19. juna bit će Rodolfo Hernandez, populistički biznismen osvojio koji je 28 posto glasova.
Ovo je prvi put u historiji ove države da postoji velika mogućnost da ljevičarski kandidat dođe na vlast. Do sada su Kolumbijom upravljali umjereni predsjednici ili desničar, dok su ljevičari bili mariginalizovani zbog povezivanja sa oružanim sukobom koji se vodio između FARCA (revolucionarne komunističke skupine) i vlasti.
Petrova kampanja se vodila oko toga da će uvesti promjene u ekonomiji države, uključujući poreznu reformu, ali i promjenu načina na koji se Kolumbija bori protiv narko kartela i drugih oružanih grupa.
Crveni val u zemljama Južne i Srednje Amerike pokrenut je 2018. godine, kada je na izborima u Meksiku pobijedio Andres Manuel Lopez Obrador, vođa ljevičarskog pokreta MORENA, osvojivši u već u prvom krugu više od 50 posto glasova. Osim na predsjedničkim koalicija lijevih stranaka je ostvarila pobjedu i na parlamentarnim izborima.
Politička platforma Obradorovog pokreta se zasniva na podršci etničkoj, vjerskoj, kulturološkoj i seksualnoj raznolikosti. Također, rade odmak od ekonomskog neoliberalizma koji je od osamdesetih godina upravljao meksičkom ekonomskom strategijom.
Stranke lijeve orijentacije su posebno velike uspjehe ostvarili na izborima 2021. godine, kada su Honduras, Peru i Čile dobili ljevičare za vođe.
Honduras je na izborima 28. novembra 2021. godine izabrao po prvi put za predsjednika države ženu, Xiomaru Castro. Castro je osvojila više od 51 posto svih glasova u jednokružnim izborima na Hondurasu. Ona je od 2006. do 2009. godine obavljala funkciju prve dame Hondurasa, prije nego je njen suprug, predsjednik Manuel Zelaya srušen državnim udarom.
Xiomaru Castro je bila kandidatkinja ljevičarskog pokreta Libertad y Refundación (Libre) koji je nastao iz pokreta koji su se protivili državnom udaru 2009. godine. U inaguralnom govoru 27. januara 2022. godine obećala je da će obnoviti Honduras kao socijal-demokratsku državu.
Na području vanjske politike zadržala je kurs po kojem Republiku Kinu (Tajvan), a ne Narodnu Republiku Kinu priznaje kao legitimnog predstavnika Kine. Pružila je podršku Nikolasu Maduru i priznala ga kao legitimnog predsjendika Venecuele, te prvi put od 2009. obnovila diplomatske veze ove dvije države.
Na izborima za predsjednika Perua, u prvom, a zatim i u drugom krugu vlast je osvojio kandidat ljevičarskog “Slobodnog Perua” Pedro Castillo. Castillo je pobjedio desničarku Keiko Fujimori, osvojivši u drugom krugu 50.13 posto glasova.
Prolazak u drugi krug ovog bivšeg učitelja iz ruralnog Perua je predstavljao iznenađenje. Na javnu scenu stupio je 2017. godine kao vođa protesta učitelja. Podršku na izborima je dobio u većinski ruralnim i siromašnim dijelovima Perua.
Ipak, Castillo se trenutno suočava sa velikim problemima u opstnaku na vlasti, iako je preživio dvije procedure smijenjivanja, došao je u sukob sa vlastitom partijom koja se zalaže za vanredne izbore.
Gabriel Boric, kandidat ljevičarske koalicije Apruebo Dignidad pobjedio je u drugom krugu izbora za predsjednika Čila 19. decembra 2021. godine i postao najmlađi predsjednik Čilea u historiji i trenutno je najmlađi lider jedne države. Preci su mu krajem 19. stoljeća u Čile doselili sa jadranskog otoka Ugljana.
Boric je svoje političko ime počeo graditi kada je nakon građanskih nereda u Čileu 2019. godine bio jedan od političara koji su dogovorili put za referendum o izmjeni ustava.
Na izborima je pobjedio Jose Antonio Kasta, kandidata Republikanske partije koji je u svojim nastupima i idejama iskazao velike sličnosti sa populističkim liderima kao što su Donald Trump i predsjednik Brazila Jair Bolsonaro.
Boric je zakletvu za predsjednika Čilea, položio 11. marta, obećao je da će ukinuti studentske dugove. Također, želi uvesti sveobuhvatni sistem zdravstvene zaštite i 40-satnu radnu sedmicu. U više navrata je pozvao na oslobađanje okupirane teritorije Palestine i prozvao Izrael genocidnom i ubilačkom državom. Podržao je Argentinu po pitanju Falklandskih ostrva.
U najvećoj državi Južne Amerike, 2. oktobra ove godine će se održati izbori za predsjednika, zamjenika predsjednika i nacionalni kongres. Glavni protukandidat trenutnom predsjedniku Brazila i “Trumpu Južne Amerike”, Jairu Bolsonaru biti će bivši predsjednik i vođa Radničke partije, Luiz Inacio Lula de Silva.
Lula koji je bio predsjednik Brazila od 2003. do 2010. godine bio je jedan od najpopularnijih svjetskih lidera. Sud ga je 2017. godine osudio na devet i po godina zatvora zbog pranja novca i korupcije, ali je Vrhovni sud 2019. donio presudu kojom ga oslobađa svih optužbi. Sudija koji je 2017. godine osudio Lulu, Sergio Moro imenovan je kasnije ministrom pravde u Bolsonarovoj vladi.
Prema aktuelnim anketama za Lulu bi ovisno od ankete glasalo od 43 do 48 posto Brazilaca, dok aktuelnog predsjednika Bolsonara podržava od 27 do 35 posto.