Srbija: Premijer tvrdi jedno, statistika drugo

Povezani članci

• Euro i Schengen zasjenili međunarodno priznanje
• Život blata
• Policijski sindikat Dveri
• Zlatko Jelisavac: Politika feng šuija
• Ženski klub najavio osnivanje saborske skupine: „Pozivamo sve zastupnice u inicijativu za jačanje zaštite žrtava seksualnog nasilja“
• Književni skup, knjiga razgovora i film o Krleži

Prema rezultatima ankete, koja je sprovedena u aprilu 2011. godine, na uzorku od oko 8000 domaćinstava, stopa nezaposlenosti u Beogradskom regionu iznosila je 18,9 odsto, u Vojvodini 22,9 odsto. Najviša je bila u regionu Južne i Istočne Srbije gdje je iznosila 24,8 odsto.

„Iznenađuje me da neko ne može da razumije o čemu govorimo“, bio je odgovor Cvetkovića kada su ga novinari pitali da prokomentariše podatak da je nezaposlenost na rekordnom nivou. Vlasti posljednjih mjeseci ističu da je Srbija izašla iz krize, da je počeo privredni oporavak i da će građani Srbije sljedeće godine živjeti znatno bolje.

Svega nekoliko hiljada novozaposlenih

Obični građani još ne osjete privredni rastEkonomista Goran Nikolić kaže za Dojče vele da su različiti podaci o stopi nezaposlenosti rezultat različite metodologije. „Jedna je ona koja je uporediva sa Eurostatom o radnoj snazi. Ta stopa je 22,2 odsto i ona je jedina koja može da se poredi sa stopom nezaposlenosti u EU, gdje je, recimo, oko 10 odsto“, navodi Nikolić.

On dodaje da su sigurno tačni podaci da je o u posljednja tri mjeseca došlo do povećanja zaposlenosti od po hiljadu ili dvije hiljade ljudi na mjesečnom nivou, što je, kako je objasnio, nedovoljno da bi se promijenila statistika stope nezaposlenih.

I ekonomista Miroslav Zdravković kaže da je tačno da blagi oporavak, kada je riječ o povećanju zaposlenosti, kreće u cijelom regionu pa i u Srbiji. I on kaže da su podaci iz ankete, ipak, mjerodavniji. „Da bi došlo do pada nezaposlenih lica taj oporavak mora da bude značajno jači. Na primer, u Hrvatskoj je u prethodna tri mjeseca došlo do povećanja broja zaposlenih za oko 30.000 za koliko je i smanjena nezaposlenost. U Srbiji se radi samo o povećanju broja zaposlenih za nepune dvije hiljade, što se ne može odraziti na smanjenje nezaposlenosti“, rekao je on.

U regionu ima i gorih – nikakva utjeha…

Nezaposlenost u Srbiji, kako ukazuju ovi sagovornici, visoka je u odnosu na EU i razvijeni svijet, ali u regionu ima još gorih primjera od Srbije. Prema raspoloživim podacima od početka krize, prije dve godine u Srbiji je oko 400.000 ljudi ostalo bez posla. Veću nezaposlenost od Srbije ima BiH sa 27,2 odsto građana koji ne rade i Makedonija sa 31,2 odsto nezaposlenih.

Osim nezaposlenosti, veliki problem Srbije je i niska prosječna zarada, jer se građani Srbije sa prosječnom platom od 345 evra nalaze ispod svih bivših sunarodnjaka iz SFRJ, osim Makedonaca, koji su lošiji za 12 evra.