Cijene nafte ponovo pale, ali i dalje vlada nesigurnost

Povezani članci

• Rusija protiv širenja sankcija Sjevernoj Koreji
• Desetine mrtvih i ranjenih u napadu na univerzitet u Pakistanu
• Italija protiv plana EU da zabrani vozila na fosilna goriva
• SAD i WHO dogovorili izradu dodatnih studija o porijeklu korona virusa
• Italijanski novinari oteti u Siriji
• Poljska se želi povući iz Istanbulske konvencije

foto: RTRS

U posljednje dvije sedmice cijene nafte su pale gotovo 10 posto, izgubivši dio rasta od početka rata u Ukrajini; u prvoj sedmici napada Rusije na tu zemlju cijena barela skočila je 20-ak posto.

Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale i prošle sedmice, druge zaredom, i to više od četiri posto, jer su popustila strahovanja trgovaca od poremećaja isporuka nafte iz Rusije zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Moskve, javlja Reuters.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 4,2 posto – na 107,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,25 posto – na 104,70 dolara.

U posljednje dvije sedmice cijene su pale gotovo 10 posto, izgubivši dio rasta od početka rata u Ukrajini. U prvoj sedmici napada Rusije na tu zemlju cijena barela skočila je 20-ak posto.

U tom periodu, u kojem su na tržištima vladala strahovanja od poremećaja ruskog izvoza zbog sankcija Zapada, cijena barela na londonskom tržištu dosegla je u jednom trenutku 139 dolara, a na američkom 130 dolara, što su bile njihove najviše razine od 2008. godine.

Cijene znatno osciliraju

U posljednja dvije sedmice cijene su osjetno pale, no na tržištima i dalje vlada nesigurnost, pa cijene znatno osciliraju. Tako su se prošle sedmice kretale u vrlo širokom rasponu od 16 dolara. Jedan bi dan pale ispod 100 dolara, a već drugi snažno skočile iznad te razine.

U fokusu trgovaca bili su pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.

“Čini se da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne želi prekinuti neprijateljstva. To bi trebalo osigurati podršku cijenama energije, uz veliki prostor za nastavak snažnih oscilacija”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.

Cijene su prošle sedmice snažno oscilirale i pod utjecajem nedostatne opskrbe zbog straha trgovaca od ruske nafte, zastoja u pregovorima o iranskom nuklearnom programu, pada zaliha, ali i zabrinutosti za potražnju koju je potaknuo ponovno širenje COVID-a 19 u Kini.

U takvim uvjetima trgovce je zabrinula vijest da su vodeći proizvođači, predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinim partnerima, uključujući Rusiju, u februaru još više zaostali za zacrtanom razinom proizvodnje nego u januaru.

Iranska nafta neće dugo biti alternativa

U aprilu bi, pak, po procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržišta mogla izgubiti tri miliona ruskih barela dnevno zbog sankcija uvedenih ruskim kompanijama i bankama nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Opskrba bi se time smanjila trostruko više od potražnje koju pritišću visoke cijene, upozorila je IEA.

Pregovori o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji bi mogli rezultirati obnovom iranskog izvoza nafte, ne najavljuju, pak, trgovcima skoru alternativu za rusku naftu.

“Trenutno stradavaju i ponuda i potražnja, ali ponuda je teže pogođena”, poručuju analitičari SEB banke, koji očekuju tijesnu opskrbu u iduća dva tromjesečja.

Rusija izvozi između četiri i pet miliona barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje. SAD je nedavno uveo embargo na rusku naftu, ali mu se europske zemlje nisu pridružile.

balkans.aljazeera.net