Borrell: Važnost mira i sigurnosti je nesporna

Izdvajamo

• Pozivam sve današnje političke aktere da zajednički rade, da ne blokiraju institucije, da udruže snage i iskoriste ekonomske potencijale, da se bore protiv korupcije

Povezani članci

• Komandant _ujo
• Marš mira Karaula – Bešpelj – Večići
• Uhapšen Damir Hadžić, bivši načelnik Općine Novi Grad
• Država je jaka koliko su jake njene veze sa susedima
• Attacks and hate speech on social networks
• Senka Marić: Književnost je organizam koji neprekidno evolvira

Photo: Armin Durgut/PIXSELL

“U ovom ključnom trenutku izuzetno je važno prisustvo EUFOR-a na terenu u osiguranju sigurnosti. Još je važnije nego ikada. Iz tog smo razloga uduplali naše prisustvo. U ovom trenutku uvjeravam građane BiH da je naše čvrsto opredjeljenje očuvanje stabilnosti BiH”, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Žozep Borelj (Josep Borrell) u srijedu, 16. marta prilikom obilaska baze Evropskih vojnih snaga (EUFOR Altea), kod Sarajeva, koji su posljednjih dana dobile pojačanje.

Kako je rekao, važnost mira i sigurnosti je nesporna.

“Prije 30 godina situacija je ovdje bila mnogo gora. Mi smo od svojih predaka naslijedili prošlost sa njenim dobrim i lošim stranama. Naša je uloga da podržimo žrtve i kaznimo počinioce. Vaša uloga u svemu tome je nezamjenjljiva. Pozivam sve današnje političke aktere da zajednički rade, da ne blokiraju institucije, da udruže snage i iskoriste ekonomske potencijale, da se bore protiv korupcije”, rekao je Borelj.

U BiH je 4. marta stiglo dodatnih 500 vojnika EUFOR-a, a kao razlog je navedena “pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou koja bi mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH”.

Dodatni vojnici došli su iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke dok traje invazija Rusije na Ukrajinu.

Trenutno je u Bosni i Hercegovini angažovano 1.100 vojnika EUFOR-a.

Borrell je u posjeti Bosni i Hercegovini (BiH) u okviru višednevne posjete zemljama zapadnog Balkana.

Najavljeno je da će u Sarajevu u poslijepodnevnim satima razgovarati sa članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem.

Sastanak će biti održan u zgradi Predsjedništva BiH.

Uoči sastanka sa članovima Predsjedništva BiH biće održan sastanak sa liderima političkih partija koje čine parlamentarnu većinu na nivou BiH – Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradom Dodikom, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Draganom Čovićem i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem. Pored toga Borelj će se sastati i sa liderima opozicije.

Kako je najavljeno iz EU, višednevna posjeta Borrella zemljama zapadnog Balkana potvrdiće predanost i podršku EU regiji, a posebno imajući u vidu invaziju Rusije na Ukrajinu i uticaj tog rata na sigurnost Evrope u cjelini.

BiH se uskladila sa odlukom Evropske unije (EU) o uvođenju sankcija protiv Rusije, nakon invazije koju je započela na Ukrajinu.

Radi se o sankcijama koje obuhvataju, između ostalog, financije, energetiku, transport, kontrolu izvoza i viznu politiku.

Inače, BiH nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču rata u Ukrajini, kao ni po pitanju sankcija.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović osudili su rusku invaziju na Ukrajinu i pozvali na teritorijalni suverenitet te države, dok je treći član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u više navrata tvrdio da BiH u ovoj situaciji treba da ostane neutralna.

Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije Žozep Borelj uoči posjete BiH je u utorak, 15. marta izjavio da Bosna i Hercegovina ima kredibilnu evropsku perspektivu, kao i da je proces proširenja zasnovan na jasnim kriterijumima.

Borelj je to napisao u odgovoru na zahtjev iz Sarajeva za ubrzanu dodjelu kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.

Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković uputila je 2. marta zahtjev za ubrzanu dodjelu kandidatskog statusa BiH predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen (von der Leyen), Borellu, komesaru za proširenje, kao i ministrima vanjskih poslova država članica.

Borelj je u odgovoru podsjetio da je Evropsko vijeće u decembru 2021. godine potvrdilo kredibilnu evropsku perspektivu BiH.

“Proces proširenja EU je zasnovan na jasnim kriterijima, koji su za BiH istaknuti u 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji za članstvo, i tiču se demokratije i funkcionalnosti, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne administracije”, naveo je Borelj.

Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije dodao je da je izgradnja mostova između ljudi, država i kultura ključna za zajedničku budućnost, jer “BiH i sve države zapadnog Balkana pripadaju Evropskoj uniji”.

“EU stoji čvrsto iza jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i njene duge historijske tradicije kao multietničkog i multikonfesionalnog društva. Budite uvjereni u našu nedvosmislenu predanost putu BiH ka Evropskoj uniji”, stoji u Boreljovom pismu koje je objavljeno iz kabineta ministrice Turković.

BiH je u februaru 2016. podnijela zahtjev za članstvo u EU i još uvijek nema status kandidata.

Nakon dobivanja Upitnika Evropske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja.

Uprkos uspostavljenom mehanizmu koordinacije za pitanja koja se tiču EU, vlasti se nisu mogle dogovoriti da dostave odgovore na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 pitanja iz politike obrazovanja.

Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definisano 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja – Demokratija i funkcionisanje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave – koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.

RSE