ENG
Hrvatski guverner i njegovi saradnici pod financijskim nadzorom
Autor/ica 👤Enis Zebić
Povezani članci
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je nakon teksta portala index.hr kako je četrdesetak zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) unazad 20 godina trgovalo obveznicama komercijalnih banaka pokrenula nadzor.
Bit će utvrđeno jesu li oni prekršili Odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno – je li u tim transakcijama došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija dionicama banaka čiji su rad nadzirali.
Prema istraživanju ovog portala, među onima koji su obavili neke od četiristotinjak transakcija vrijednih 1,4 milijuna eura su i aktualni guverner središnje banke Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek.
Portal se pozvao na uvid u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD). Navode još kako je riječ o dosad najvećoj aferi unutar bankarskog sustava u Hrvatskoj.
Opozicija je sve proglasila eklatantnim slučajem korupcije enormnih razmjera i zatražila ostavke vrha središnje banke.
Guverner demantirao
Guverner Vujčić odmah je kazao kako nije trgovao povlaštenim informacijama niti kršio zakon, a njegovo očitovanje zatražila je i predsjednica saborskog Odbora za financije Grozdana Perić, čiji odbor i ima u svom mandatu nadzor rada središnje banke.
“Prerano je za ocjene o koruptivnoj hobotnici”, ocjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) saborska zastupnica oporbenog liberalnog Centra i bivša dugogodišnja predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković.
Ona kaže kako istraga indexa.hr pokazuje da su navedene transakcije bile u skladu sa tada važećim zakonima.
“Najveći je problem u lošoj i poroznoj regulaciji nadzora i kontrole središnje banke, prema kojoj zaposlenicima banke nije bilo zabranjeno trgovanje obveznicama banaka”, upozorava ona.
A je li došlo do kaznenog djela trgovanja povlaštenim informacijama, konstatira Orešković, treba utvrditi u kaznenim postupcima, ukoliko se oni budu pokretali.
“Tu je odgovornost uvijek individualna i tu će se u odnosu na svakog pojedinog zaposlenika utvrđivati – koje je to on informacije imao i je li na temelju tih informacija, s obzirom na financijski obujam transakcije i omjer uloženog i dobivenog doista iskoristio neku privilegiranu informaciju kojoj je baš taj zaposlenik imao pristup”, pojašnjava Dalija Orešković.
Premijer zasad suzdržan
Premijer Andrej Plenković kazao je kao će se “u ovoj fazi” suzdržati svih komentara i špekulacija.
“Mislim da je stvar kompleksna i da je detaljno treba sagledati. Nije to tema koju najšira javnost detaljno razumije. Sve što ima veze sa vrijednosnim papirima uvijek je tehnički sofisticirano, prema tome – kada budemo imali više informacija, onda ćemo komentirati”, poručio je Plenković novinarima.
Dalija Orešković podsjetila je da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa – dok mu je upravo ona bila na čelu – pokrenulo postupak protiv guvernera Vujčića zbog primitka nedopuštenog dara. Radi se o slučaju u kojem mu je Unicredito banka platila troškove puta i smještaja na konferenciji u njihovoj organizaciji u Kitzbühelu u Austriji.
“Dakle, prva sam koja je javno prozivala Borisa Vujčića zato što se u obavljanju svoje funkcije ne drži najviših etičkih principa koji bi trebali biti povezani s obnašanjem te dužnosti, i smatram da je cjelokupna politička scena preblago kvalificirala njegovu ulogu u transformaciji Agrokora u Fortenovu, međutim i u ovom slučaju mislim da prvo moramo utvrditi činjenice – što mi Borisu Vujčiću zamjeramo, da ne pokrećemo hajku prerano”, kaže Dalija Orešković.
Regulatorni okvir EU
Jer, problem je u prvom redu u regulatornom okviru. Na razini Europske unije, čija je Hrvatska članica, odavna postoje smjernice o trgovanju obveznicama za zaposlenike središnjih banaka.
“Pitanje je, komentira dalje Orešković, „zašto su smjernice Europske središnje banke o tome da i trgovanje obveznicama bude zabranjeno za zaposlenike središnjih banaka uvrštene u interna pravila Hrvatske narodne banke tek prošle godine, a stupit će na snagu tek ove godine, iako ih je Europska središnja banka objavila još 2015. godine”.
“Je li to odgovornost guvernera, je li to možda odgovornost unutarnje revizije koja postoji unutar sustava Hrvatske narodne banke koja to nije uočila kao potencijalni rizik i preporučila da se to normira, ili tu postoji i odgovornost Hrvatskog sabora kao zakonodavca koji je pravila koja se odnose na zaposlenike napravio baš ovakvima”, to su neka od pitanja na koja će trebati odgovoriti, sugerira Dalija Orešković.
Boris Vujčić izabran je u Hrvatskom saboru glasovima vladajuće koalicije lijevog centra za guvernera Hrvatske narodne banke 2012. godine, a 2018. godine reizabran je na još jedan šestogodišnji mandat glasovima vladajuće koalicije desnog centra.
Autor/ica 👤Enis Zebić
