Nakon devet godina u Goraždu ne vjeruju u sistem za navodnjavanje od dva miliona

Priča da je 2020-te godine, poslije lokalnih izbora, razgovarao s novim gradonačelnikom Goražda Ernestom Imamovićem da ga upozna sa svim projektima koje Ured ima u Goraždu, njihovim statusom…

-Kada sam mu pomenuo sistem za navodnjavanje i dao procjenu troškova koje bi korisnici sada mogli imati, to je za oba lokaliteta 10 do 15 tisuća maraka godišnje, rekao je da Grad to može osigurati.  Ali moramo biti iskreni – kada smo krenuli s investicijom imali smo jako pozitivnu situaciju, u Hubjerima je bila intenzivna plastenička proizvodnja, većinu proizvoda je išla na tržištu u Sarajevo i mi smo sve to jedva čekali i vjerovali da tom investicijom možemo proizvodnju dići na viši nivo. Tada je većina farmera imala riješen sistem navodnjavanje, kod mnogih je to bilo  na jedan primitivan i privremen način: pumpe adekvatne snage su im iz Drine izbacivali vodu kroz postavljena crijeva, priča Dunđer. Napominje da bi korisnici sistema trebali plaćati za utrošenu vodu  vodovodnom poduzeću koji bi moralo imati koncesiju na vodu, a ako vodovod nema koncesiju – onda bi poljoprivrednici morali sami plaćati koncesiju, svaki pojedinačno.

-Ministarstvo za poljoprivredu razumije tu problematiku i  bili su spremni da podrže zahtjev za koncesiju, da naknada bude minimalna i jednokratna, ali naknada koju bi sada farmeri trebali plaćati se odnosi na same troškove energije i održavanje sistema, eventualnih kvarova i administrativne potrebe funkcioniranja sistema, kaže Dunđer.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika grada Goražda Munib Kazagić iz Hubjera prisjeća se da je sve počelo prije nekoliko godina, četiri ili pet.

-Kada su prvi put dolazili, a došli su s dva ili tri džipa i pitali koliko izvora imamo, čime zalijevamo i kako, rekli smo im da imamo improvizovane pumpe i vatrogasna crijeva, da imamo izvore, a i gradsku vodu kad nema vode na izvoru. Ja imam i bunar čije sam iskopavanje platio, imam hidrofor i meni praktično nije trebalo to navodnjavanje, ali ima drugih  kojima je trebalo i mene su ti ljudi iz Ministarstva i Svjetske banke molili da okupim ljude. Neki su bili protiv toga, nisu dali prelaz preko svog imanja, ali na kraja smo pristali i postavljen je rezervoar, ali nije bio na sigurnom mjestu, bila je tu kosina i klizavo i ja tu ne bih smio nasuti mnogo vode, prokopali su kanale po poljima, napravili šahtove, stavili cijevi, postavili crpku dole kod Drine, ugradili vodomjere, ali ništa nikada nije pušteno u rad, nije urađen ni probni rad koliko ja znam, navodno je pušteno malo vode, ali  samo za prve redove, priča Kazagić.

U vrijeme gradnje sistema za navodnjavanje predsjednik MZ Vitkovići na području koje je jedan od dva sistema koji ne rade  bio je Dževad Bekrija.

-Imali smo nekoliko edukativnih sastanaka s predstavnicima Svjetske banke, dolazili su ljudi iz Španije da nam objašnjavali kako će to funkcionisati u tehičkom smislu, platila ih je Svjetska banka. Na jednom od tih sastanak povela se priča ko će upravljati sistemima kada budu završeni i jedna od ideja gradskih goraždanskih vlasti je bila da se preda opštinskim komunalnim preduzećima, ali mi smo, poučeni iskustvom kako oni rade, predložili da se naprave udruženja koja će upravljati sistemima. Formirali smo udruženje VIKO Vitkovići-Kolobarice i ideja je bila da mi sistem preuzmemo kada bude gotov. Projekat je vođen iz Sarajeva i nadzor i izvođači radova, sve su oni radili, probijeni su svi rokovi gradnje, imao sam verbalne sukobe s gospodinom Dunđerom iz Ministarstva  i projekat je završen i upotrebljiv je – jednom je bilo slikanje organizovano, bili su lokalni političari, predstavnici Minisarstva, uključena je pumpa, uzeta voda iz Drine i bačena do rezervoara na 50 metara višoj nadmorskoj visini od rijeke odakle bi voda trebala slobodnim padom da ide u sistem, ali  pravno gledano –  nije završen jer nije predat nikome i sada stoji nekoristan, priča Bekrija i naglašava da je investitor, ako nije prihvatao Udruženje, sistem trebao povjeriti nekom drugom.

-Nisam siguran, ali mislim da sistem nikada nije dobio upotrebnu dozvolu, kaže Bekrija i naglašava da on ne živi na području koje bi ovaj sistem snabdijevao i da tu nema zemljište, nego je samo bio predsjednik MZ, ali da je lično platio sve troškove osnivanja udruženja koje je postalo nepotrebno.

Predsjednik jednog od udruženja korisnika voda formiranih da bi upravljali sistemom za navodnjavanje je Ibrahim Babić.

-U radovima sam učestvovao tako da sam kao predsjednik udruženja morao potpisivati situacije s izvođačima radova. Izvođač je bila firma iz Tuzle i oni su završili primarni dio. Dva puta su pomicali bazen koji je trebao biti izgrađen, pa su zbog terena odustajali od toga. Onda su postavili  hidrant, pa odustali jer vlasnici zemlje nisu htjeli vatrogasna crijeva, potom su napravljeni šahtovi za svaku parcelu i postavljeni vodomjeri. O tim promjenama su odlučivali ljudi iz Svjetske banke i iz uprave Grada Goražda, desetak puta su dolazile delegacije na teren, neki Havijer, mislim, i Tomas i još neki. Kada je završen primarni dio ja nisam pozvan na tehnički pregled i ne znam da li je  uopšte izvršen tehnički prijem, ali je krenula gradnja sekundarne mreže za svaku parcelu i navodno je i to završeno, ali  tehnički prijem nije izvršen. Kako u udruženju imamo desetak korisnika koji se ozbiljno bave plasteničkom proizvodnjom i njima voda treba cijele godine – treba im navodnjavanje, u martu 2021. godine sam poslao dopis u upravu Grad, načelniku za komunalne poslove, jer je Grad učestvovao u gradnji sekundarne mreže za 30 posto sredstava – tražio sam da nam do proljeća puste sistem jer je nam treba voda, ali nisam dobio odgovor. I početkom decembra 2021. sam bio kod pomoćnika načelnika za komunalne poslove i pitao šta je sa sistemom jer on nama treba, pa da izvršimo pripreme do proljeća, ali to još stoji i niko ništa ne javlja, priča Babić. Kaže da je Svjetska banka insistirala da se formiraju udruženja, da su oni to i uradili –  registrovali udruženje, napravili statute, otvorili račun…

-Dali su nam i prostorije u mjesnoj zajednici i već 5-6 godina se ništa ne dešava, a ja sam platio sve na početku i sada bih trebao završni račun podnositi, ali ne podnosim jer je promet nula, a treba platiti knjigovođu u završni račun. Mislim da je bilo preuranjeno formirati udruženje prije tehničkog prijam  i zato nije zaživjelo – u početku su ljudi bili vrlo zainteresovani, ali to traje devet godina i ljudi su se ohladili, ne vjeruju više u te sisteme, priča Babić i naglašava da je vlasnik trebalo biti  Ministarstvo za privredu Bosanskopodrinjskog kantona, ali i Grad…

Mirsad Hubanić je na ovom projektu bio lokalni konsultant od posebnog povjerenja za investitore, ali je, kaže,  prije kraja radova Dunđer s njim raskinuo ugovor.

-Imao sam zadatak da pregledam sve s izvođačima radova, pomogao sam da se formiraju tri udruženja – dva u Goraždu i jedno u Foči-Ustikolini i dok sam ja radio na tome – uređeni su depoi za vodu, glavni vodovi, pumpne stanice.. .Bilo je to za  88 hektara u Cvilinom polju, u Kodžagama i Ahmovićima 24 i u  Kazagićima oko 40 hektara… dakle ukupno oko 150 hektara, ali ne znam šta se desilo kasnije, ne znam ni zašto je sa mnom raskinut ugovor. Ured za implementaciju projekata je imao zadatak da pripreme tehnički prijem, ali meni se čini da oni to nisu uradili  i koliko ja znam – tehnički prijem nije završen, kaže Hubanić.

Dunđer danas tvrdi da ne zna šta se sada dešava u Goraždu, da je upotrebna dozvola izdata na udruge korisnika voda – Udruga korisnika voda Hubjeri i Kazagići i Udruga korisnika vode Ahmovići i Kodžaga Polje i da se ne sjeća koliko je koštala gradnja sistema – možda dva miliona KM, a možda manje

-U Goraždu su upotrebne dozvole izdate za obje lokacije. Samim završetkom procesa s formalno-pravne strane prestaju i naše obaveze  jer mi kao Ured nekada imamo i po 50 otvorenih ugovora i ne možemo raditi monitoring da li je nešto nakon završetka u funkciji ili nije. Oni su sada odgovorni za dalji postupanje sa sistemom za navodnjavanje, ali naravno da se i ja osjećam odgovornim, svi smo odgovorni u skladu sa svojim nadležnostima i ja lično, ne mogu staviti prst u uho i reći šta me briga.  Možda su oni koji su potpisali izjave promijenili mišljenje jer bi oni trebali ući u sistem i plaćati vodu. Možda je to jedan od razloga. Imam osjećaj, možda i subjektivan, da se ti ljudi plaše odgovornosti jer taj koncept upravljanja je utvrđen na dragovoljnoj bazi, da li ne žele plaćati vodu, da li imaju druga rješenja ili ne vjeruju jedni drugima – ne znam, ono što smo mi nastojali uraditi jeste da se krajnji korisnici pozicioniraju kao faktori, kaže Dunđer.

Ibrahim Delić, zastupnik Naše stranke u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona već neko vrijeme insistira na istini o ovom projektu.

-U prošlom sazivu je Vlada SBK, zajedno s ministorm Dedićem, presjecala vrpce kao da je projekat završen, ali on nikada nije predat na upravljanje ili održavanje bilo kome. Grad je bio dužan da zajedno s kantonalnim ministarstvom i Vladom FBiH formira udruženje farmera koje će održavati taj sistem za navodnjavanje. Njima  bi trebao biti predat na upravljanje.U Službi za urbanizam i prostorno uređenje su mi rekli da je sistem predat na upravljanje predsjednicima mjesnih zajednica, ali Dževad Bekrija za Kadžaga Polje i Jahoviće kaže da to nije tačno. Potrošili smo blizu 3 miliona KM za Goražde i Foču-Ustikolinu uzalud i to će ostati kao naš spomenik gluposti, kaže Delić. Podsjeća da je Vlada BPK 2018. godine objavila da je prva faza uspješno realizovana, a da ni jedan poljoprivredni proizvođač nikada nije koristio taj sistem za navodnjavanje, te da za navodnjavanje desetinama dunuma n emože biti korišten sistem od pola cola.

-Ovo nije prvi put da taj ured i Agencija za vode iz  sliva Save uzmu kredit i samo naprave spomenik gluposti. Na moj upit Ministarstvu poljoprivrede u Vladi FBiH je Dunđer odgovorio da je u završnom izvještaju Svjetske banke navedeno da je projekat vrlo uspješan i da je doveo do značajnog povećanja proizvodnje, a u  Kantonu mi je rečeno da Komisija za prijem nikada nije dala upotrebnu dozvolu. Mislim da su pare date za taj projekat bačene, to je promašena investicija. Čini mi se da Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva  u Vladi FBiH često koristi taj Ured za implementaciju projekata za sporne projekte, oni kao da su veza između korisnika, izvođača radova i Svjetske banke i da nalaze projekte koji nikome ne koriste. Sumnjam da je Alojz Dunđer sprega između SB i Ministarstva, kaže Delić i napominje da je lokalna vlast u projekat uložila između 30 i 40 hiljada KM.

Prema dostupnim informacijama koje je Dunđer potvrdio, osim Goražda, sistem za navodnjavanje izgrađen je u Foči-Ustikolini, koštao je milion KM, lokalno komunalno preduzeće bi trebalo održavati sistem kojim upravljaju farmeri okupljeni u zadrugu, ali nije dobio upotrebnu dozvolu; u Bihaću i Sanskom Mostu će biti izgrađeni na području mjesnih zajednica Klokot – Papari i Bakšaiš u Bihaću i Šehovci i Trnava u Sanskom Mostu, koštaće oko tri miliona KM, a gradnja još nije počela jer nisu obezbjeđene sve građevinske dozvole; u Širokom Brijegu su rekonstruisani otvoreni kanali za navodnjavanje  izgrađeni u doba Austrougarske vlasti i sada navodnjavaju oko 2.000 hektara, sistemom gazduje opštinsko komunalno preduzeće, a Općinsko vijeće je donijelo odluku da Općina snosi sve troškove održavanja kako bi poticala farmere da koriste taj sistem; u Odžaku je postavljen sistem koji je trebao služiti za navodnjavanje i odvodnju voda, ali radi samo odvodnja, navodnjavanje ne jer su se pojavili sporovi oko najma zemljišta, te u Živinicama i Žepču.

Ured za reviziju institucija FBiH je za 2020-tu godinu zabilježio da je Jedinica za implementaciju projekata u šumarstvu i poljoprivredi PIU – Sarajevo, koja nije u sastavu Ministarstva, implementirala je dva projekta: Projekt razvoja navodnjavanja ( IDP) –  planirana realizacija 12.544.461 KM, a realizovano 12.172.981 KM.

Prema saopštenju iz Vlade FBiH – 29. jula 2021. je prihvaćena informacija Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o realizaciji projekata Program razvoja ruralne konkurentnosti (RCDP), Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda u Federaciji BiH – WATSAN FBiH, Razvoj navodnjavanja i Zaštite od poplava Drine s objašnjenjem o uzrocima eventualnog odstupanja realizacije od planiranih ulaganja u projekte i zastojima u njihovoj realizaciji za drugi kvartal 2021. godine.