Predvidljivi izbori u Siriji kao dokaz ‘odanosti’ Assadu

Povezani članci

• Evropa i izbjeglički talas: Izazovi i posljedice
• Mađarska gradi četiri vojne baze na granici zbog migranata
• Anketa: Škoti za nezavisnost od Velike Britanije
• Evropska recesija nasuprot američkom privrednom rastu
• Papa se izvinio Romima zbog diskriminacije
• Program štednje protiv dužničke krize: Slovenija ne želi postati slijedeći Kipar

Izbori u srijedu, drugi od početka rata, donijet će četvrti mandat predsjedniku koji već vlada 21 godinu, smatraju analitičari.

Bashar al-Assad, sirijski predsjednik čija porodica vlada zemljom već više od pola stoljeća, u srijedu dočekuje predsjedničke izbore namijenjene potvrđivanju njegovog imidža vladara koji je jedina nada u oporavak ratom devastirane zemlje, smatraju analitičari.

Slogan njegove kampanje, “Radom do nade”, poziva na obnovu zemlje razorene desetogodišnjim sukobom, koji je odnio više od 388.000 života i raselio polovinu sirijskog prijeratnog stanovništva.

Brojne Assadove fotografije, postavljene uz ceste i na glavnim trgovima sirijske prijestolnice, uveliko nadmašuju plakate njegovih slabije poznatih protukandidata, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

“Sirijci će glasanjem iskazati odanost Assadu i sistemu”, rekao je analitičar Fabrice Balanche.

Assad redovnim održavanjem izbora nastoji dokazati “da sirijske institucije funkcioniraju”, dodao je.

Oponenti: Ni slobodni, ni pošteni

Prilično je sigurno da će ovi izbori, drugi od početka rata, donijeti četvrti mandat predsjedniku koji već vlada 21 godinu.

Assadovi oponenti sa Zapada navode da su izbori prevara te da nisu ni slobodni, ni pošteni – dijelom i zato što će se održati isključivo u one dvije trećine Sirije koja je pod kontrolom režima.

Pedesetpetogodišnji Assad, oftalmolog po struci, prvi je put izabran na referendumu održanom 2000. godine, nakon smrti njegovog oca Hafeza, koji je Sirijom vladao 30 godina.

Na izborima 26. maja Assad će se boriti protiv još dvojice kandidata koje je Ustavni sud, čije članove on bira, odobrio između 51 pristigle prijave.

Izborni zakon uvjetuje da kandidati za predsjednika mogu biti samo osobe koje u Siriji žive najmanje posljednjih 10 godina, i to u kontinuitetu, što isključuje sve opozicionere u egzilu.

Dvojica Assadovih protukandidata su bivši ministar Abdalah Saloum Abdalah te Mashmoud Merhi – član “dopuštene opozicije”, koja je, prema mišljenju prognanih čelnika opozicije, produžena ruka Assadovog režima.

UN: Siromašno 80 posto Sirijaca

Povrh niza uredbi za poboljšanje ekonomskih uvjeta u zemlji, Assad je ranije ovog mjeseca izdao i grupno pomilovanje za hiljade zatvorenika u Siriji.

U sklopu svoje predizborne kampanje nije davao nikakve intervjue ni organizirao događanja za medije, ali njegov je tim uoči izbora objavio promotivni video, koji je imao velik odjek u javnosti.

Video počinje snimkama eksplozija i ljudi koji bježe iz srušenih naselja, na koje se nadovezuju prizori puni nade: učitelj koji u učionici popravlja rupu u zidu izbušenom granatama, seljak obrađuje svoju zemlju, pilana ponovo u pogonu…

“Basharova predizborna kampanja ističe njegovu ulogu čovjeka koji je pobijedio u ratu (i) koji ima velike ideje za obnovu Sirije”, rekao je Nicholas Heras sa Newlines Instituta u Washingtonu.

Kampanja predstavlja Assada kao “jedinu osobu koja može ponovo uspostaviti red i voditi proces obnove zemlje iz haosa rata”.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 80 posto sirijskih građana živi u siromaštvu i zemlja je danas miljama daleko od vizije koju je Assad predstavljao na početku svog predsjedničkog puta.

Velika ovisnost o Rusiji i Iranu

No, Assadova je kampanja, smatra Heras, više usmjerena na međunarodne donatore, nego na glasače u Siriji.

Sirija je pod Assadovim režimom izgubila status ozbiljnog regionalnog igrača i sada se na nju uglavnom gleda kao na zemlju uveliko ovisnu o Rusiji, Iranu i dijelu snaga koje podržava Teheran, uključujući libanski pokret Hezbolah.

Ostaje za vidjeti hoće li zapadne zemlje, predvođene Washingtonom, napraviti zaokret u odnosu prema Damasku ukidanjem sankcija koje su paralizirale sirijsku ekonomiju.

Međutim, do popuštanja će teško doći bez međunarodnog mirovnog rješenja, za čije se sabotiranje najčešće optužuje Assad.

Stručnjaci misle da ovi izbori potkopavaju rad odbora, osnovanog krajem 2019. godine pod pokroviteljstvom UN-a, za izradu nacrta novog ustava.

Između predstavnika režima, opozicije i grupa civilnog društva nije postignut nikakav sporazum o ustavu prije održavanja izbora, što je onemogućuje bilo kakav napredak.

Kurdska autonomija na sjeveroistoku

Stoga će ovi izbori biti “glavna kočnica u razvoju ustavnog procesa”, prema mišljenju stručnjaka za sirijsko pitanje Samuela Ramanija.

“Međunarodnoj zajednici, uključujući Rusiju i Iran, to će dodatno potvrditi koliko će postizanje rješenja biti teško”.

U zemlji podijeljenoj ratom, sirijski su Kurdi na sjeveroistoku stvorili de facto autonomnu zonu, u kojoj će glasanje biti krajnje ograničeno.

Na sjeverozapadu zemlje, gdje pod nadzorom ustaničkih grupa živi više od tri miliona ljudi, izbora neće biti jer ih ondje smatraju nelegalnim.

Na zadnjim izborima, održanim 2014. godine, Assad je protukandidate pobijedio sa 88 posto glasova.

balkans.aljazeera.net