Na koju će stranu Mostar?

Izdvajamo

• Građani su kaznili aroganciju i bahatost onih koji se smatraju nedodirljivim. Put od glavnog baje do borbe za opstanak je, očigledno, jako kratak.

Povezani članci

• Priča o tri narandže
• NADIJA FAZLIĆ IZLAŽE U RODNOM GRADU
• Podrška novinara Radiju Slobodna Evropa
• Agresivna islamistička filozofija je najveća prijetnja budućnosti Bosne i Hercegovine
• Izvini, ali oprosti
• Hoće li Evropa umrijeti u Austriji?

Foto N1

Izjava predsjednika HDZ nakon objavljivanja rezultata izbora ukazuje na prisustvo straha od onoga što će se desiti u Mostaru. On sarajevske i banjalučke rezultate opravdava time da su ovi gradovi etnički čiste sredine (što nije ni tačna tvrdnja) dok je Mostar „multietnička sredina u punini te riječi“. Njegovom logikom, u multietničkoj sredini treba da pobijedi njegova, nacionalna, stranka. Nema previše logike u ovoj izjavi, ali zato je nesigurnost prepoznatljiva.

Nakon lokalnih izbora u ostatku BiH, jasno je da su urbane sredine željne promijene na vlasti. Decembarski izbori u Mostaru, prvi nakon što je demokratija suspendovana 2008., biće izuzetno interesantni.

Nakon što su svi glasovi prebrojani novi trendovi glasanja su sasvim jasni. Ono što je razlika između ovih i ranijih izbora je daleko manje prijava slučajeva izborne krađe, kao i manji broj nevažećih listića. Na ranijim izborima bilo je između 6 i 9 procenata glasova koji su proglašeni nevažećim, dok je trenutno oko 6 posto nevažećih listića, s tim što taj procenat još uvijek može biti manji. U trenutku pisanja ovog članka nije prebrojano još nekih stotinjak glasačkih mjesta.

Dakle po tome bi se dalo zaključiti da je regularnost izbora veća nego ranije. Rezultati su isto tako uglavnom jasni. Građani su kaznili aroganciju i bahatost onih koji se smatraju nedodirljivim. Put od glavnog baje do borbe za opstanak je, očigledno, jako kratak.

Isto tako, što je sredina urbanija, volja glasača je očiglednija. Poraz vladajućih nije toliko brutalan, ali je dovoljno jasan signal da se loše upravljanje kažnjava. I upozorenje da se u narednom periodu mora raditi drugačije.

Ono što je posebno interesantno su rezultati izbora u Stocu. U ovoj maloj Hercegovačkoj opštini sačinjenoj od stanovnika sve tri konstitutivne grupe od kojih su Hrvati i Bošnjaci u relativnom balansu, izbori su pokazali interesantne rezultate. HDZ koji opštinom upravlja od 1993. dobio je svega 16,7 posto glasova za opštinsku skupštinu, više nego upola manje od nezavisnih kandidata. SDA u ovoj opštini nije čak imala ni listu. To bez svake sumnje ukazuje na zasićenost stanovnika politikom koja ne vodi nikuda. Glasači su brutalno kaznili tradicionalne stranke.

Samo po sebi, to ne znači previše. Teško je da će se situacija u BiH ili u opštinama gdje su novi ljudi pobijedili radikalno promijeniti. Ali ovo je bitan pomak, ili preciznije rečeno odmak od nečega što ne vodi nikuda.

Za nekoliko sedmica su izbori u najurbanijoj sredini Hercegovine i jednom od najvažnijih gradova u BiH, Mostaru. Za vjerovati je da pomisao na to unosi paniku u redove velikih stranaka. Mostar kao gradska sredina, teško da može potpuno odudarati od Sarajeva, Banja Luke, Zenice i Tuzle. Dodatni momenat je odsustvo prava na biranje koje je ovom gradu oduzeto prije 12 godina, što je proizvelo revolt kod velikog broja glasača.

Izjava predsjednika HDZ nakon objavljivanja rezultata izbora ukazuje na prisustvo straha od onoga što će se desiti u Mostaru. On sarajevske i banjalučke rezultate opravdava time da su ovi gradovi etnički čiste sredine (što nije ni tačna tvrdnja) dok je Mostar „multietnička sredina u punini te riječi“. Njegovom logikom, u multietničkoj sredini treba da pobijedi njegova, nacionalna, stranka. Nema previše logike u ovoj izjavi, ali zato je nesigurnost prepoznatljiva.

Tri su sedmice do izbora u Mostaru. Za taj grad, a i za ostatak države, ovi izbori su jako važni. Hoće li se trend političkih potresa i promjena nastaviti i ovdje odlučiće oni kojih se ovo najviše dotiče – građani tog grada.