Zaduženje kroz kredite za automobile: Slijedeći američki krizni mjehur

Povezani članci

• Čemu služi politika štednje
• Tilerson i Matis: Vojna opcija za Severnu Koreju je još aktuelna
• Deseci tisuća studenata i profesora u Čileu ponovno na ulici
• Bivši južnokorejski predsednik osuđen na 15 godina zatvora
• Turci ljuti na Junckerov plan oko izbjeglica: “Mi već četiri godine radimo ono što tamo piše”
• Stroža kontrola stranaca nakon napada u Njujorku

Foto: Getty Images – Trgovac automobilima u saveznoj državi Ilionis: „To je Amerika“

Sve više Amerikanaca finasiraju kupovinu auta kreditima sa ekstremno dugim rokovima otplate. Često su na kraju dugovi viši nego vrijednost vozila. Paralele sa finansijskom krizom 2007. su zastrašujuće.

Piše: Ines Zöttl, Washington

Preveo i uredio Ešref Zaimbegović

Kad san postane noćna mora onda je Jonathan Goldsmith Cohen na potezu. Advokat za stečaje u Nju Džersiju savjetuje Amerikance koji su prezaduženi. A to su mnogi.

U poslednje vrijeme Goldsmith Cohen se susreće sa jednim fenomenom koji prije nije postojao: Mnogi ljudi finansiraju nova brza mala auta ili pik-up, koji sebi ustvari ne mogu dozvoliti, kreditima sa rokom otplate do sedam godina. Mjesečne rate izgledaju pristupačne. Međutim, kada nekoliko godina kasnije naručuju novi model stari kredit još nije uopšte otplaćen.

To je jedna vrsta sistema snježne lopte koji u jednom momentu neizbježno kolabira. Onda prezaduženi kupci sjede očajni u birou Goldsmith Cohena u gradiću Tinton Fals.

Tako kao vozač paketa u FedEx-u koji je mjesečno zarađivao oko 4.000 dolara i sanjao o stilskom Audi A7. Prošle godine našao je kod mjesnog trgovca objekat svoje požude: Godina proizvodnje 2012., cijena 34.000 dolara, u cjelini finansirana preko kreditne organizacije. Opterećenje je bilo 488 dolara u 84 mjeseca. Kad bi on otplatio kredit njegov Audi bi bio 13 godina star. Ali to se nije desilo.

100.000 dolara duga

U proljeće ove godine banka je ponudila svome klijentu daljih 42.000 dolara gotovine da bi mogao otplatiti sakupljena prekoračenja na raznim kreditnim kartama. Auto je bio zalog. Mjesečno opterećenje ponosnog vlasnika A7 time se povećalo na 1.209 dolara. Sada je imao dugove u visini od 100.000 dolara.

Sam je kriv, može se argumentirati ili kako kaže Goldsmith Cohen: „Moji klijenti ne donose racionalne odluke.“ Oni mi mpgli kupiti rabljeni auto srednje klase za par hiljada dolara ali oni hoće SUV. „To je Amerika.“

Svi učesnici imaju interes da spirala ne prestane da se obrće. Amerikanac srednje klase želi svakih par godina novo vozilo a proizviđači žele prodaju i prihode. Dakle, oni žmire na jedno oko kada je u pitanju kreditna sposobnost.

Izdaci su porasli znatno više nego plate

Protekle decenije izdaci za kupovinu novog vozila su, očišćeni od inflacije, prosječno porasli za 5.299 dolara dok su plate porasle za samo 3.646 dolara. To je izračunao ekonomista Donald Grimes sa univerziteta Mičigen. Pošto mnogi ne mogu i neće da plate u gotovini trgovci nude finansiranje na periode od pet do osam godina – i kupcima utrpavaju, gledajući na naizgled izdržive mjesečne rate, još par skupih dodataka i nepotrebna osiguranja.

Istorijski dug period rasta konjukture podstiče spremnost ljudi da sebi nešto omoguće. Jedni su finansirali, jer drugačije ne bi mogli, kaže Bruce McClary iz neprofitnog finansijskog savjetovališta National Foundation for Credit Counseling (NFCC). Drugi, jer su vjerovali u to da se dobra vremena neće završiti. “Mi smo od optimizma prešli ka prevelikom optimizmu.”

Ne samo McClarija podsjeća ovaj fenomen na zlokoban način na priču iz prošlosti koja je završila zlim buđenjem: kriza subprime stambenih hipoteka.

Tada su banke milionima Amerikanaca davale hipotekarne kredite čak i kad klijent nije imao vlastitog kapitala ili je imao suviše niske prihode. Ovi loši krediti su tada povezani i kao vrijednosni papiri dalje prodavani investitorima. Sadržinu ovih čvrsto uvezanih paketa niko nije tačno pogledao. Kad su onda sve više preopterećeni vlasnici kuća došli u zaostatak sa plaćanjem rata pukao je mjehur. Poslijedica je bila globalna finansijska i gospodarska kriza od 2007.

Zastrašujuće paralele

Tada je izraz “negative equity” postao ozloglašen: negativni vlastiti kapital, koji nastaje kada hipoteka na kuću prevazilazi njenu tržišnu vrijednost. Na sličan način sada su potonuli mnogi kupci auta. Svaki treći Amerikanac koji kupuje auto u sistemu „staro za novo“ još nije otplatio svoje staro auto. U tom slučaju trgovac prebacuje stari kredit – u prosjeku 5.000 dolara – na novi. Kamatne stope u ovom manevru penju se, prema roku otplate i kreditnom bonitetu, u astronomske visine do 15 posto. Prema ekspertima trgovci u međuvremenu zarađuju više na finansiranju nego na samoj prodaji auta.

I kao u krizi kućnih hipoteka i na ovim poslovima mnogi žele zaraditi. Tržište garantiranih visoko riskantnih auto kredita ima bum. Trgovina „ide kao po loju“ kaže Jennifer Thomas iz firme za upravljanje imovinom Loomis Sayles za “Financial Times”. Sa obimom emisije od 29 milijardi dolara u ovoj godini ovaj segment, koji prije deset godina jedva da je postojao, je na rekordnom kursu. Često su papiri kod izdavanja već više puta precjenjeni, izvještava analitičarka Thomas.

 „Dan konačnog obračuna“ se bliži, upozorava savjetnik za finansije

Od značajnih rizika ovoga „ABS“ ulagači se ne daju uplašiti. Pritom podaci Federal Reserve Bank New York pokazuju da raste broj kupaca auta koji su sa svojim plačanjima u zaostatku više od 90 dana. U međuvremenu su se ukupni krediti za auta popeli na sumu od 1,3 biliona dolara – 5,6% društvenog prozvoda. Ako konjuktura počne opadati mogli bi mnogi davaoci kredita dospjeti u probleme. McClary se boji da dolazi „dan konačnog obračuna“.

Stečajni advokat Goldsmith Cohen savjetuje svojim prezaduženim klijentima da prijave nelikvidnost prema poglavlju 13. Tada mogu zadržati auto i pregovarati sa kreditorima o znatno nižim kamatama.

Za njegovog vozača FedEx-a međutim ova opcija ne važi – on nije posjedovao svoj A7 potrebnih 910 dana. Čovjek će, kaže advokat, svoj željeni auto zato prepustiti banci. Ostatak dugova mora otplatiti.

spiegel.de