Kriza identiteta i života sve je češća krajem 20-ih i u 30-ima

Povezani članci

• Pierre Dukan, autor čuvene dijete predlaže da se gubitak kilograma uračunava u bodove za maturu
• Čovjek pati od teških glavobolja zbog gledanja porno filmova
• Simptomi za srčani i moždani udar
• Jesmo li svi majstori digitalne fotografije?
• Dva farmaceutska diva u borbi oko Facebook stranice
• Povjerljiva “Cloé” i čulna Stella McCartney

Mladi odrasli ljudi, kako se definiraju oni u dobi od 25. do 35. godine života, sve češće prolaze kroz krizu četvrtine života, otkrilo je istraživanje Sveučilišta Greenwich. Nju za razliku od popularne krize “srednjih godina” karakterizira neoodlučnost pri mnogobrojnim životnim izazovima, o čijem ishodu ovisi daljnji tijek života. Zbog toga je osjećaj tjeskobe, depresije i zarobljenosti na radnom mjestu ili u ljubavnom odnosu koji ih ne usrećuje sve češći, a odluka sve neizvjesnija. 

– Ovaj fenomen je danas znatno izraženiji nego prijašnjih desetljeća, kada smo smatrali da ljudi naprosto ranije prolaze kroz krizu srednjih godina – tvrdi autor studije Oliver Robinson.

Svoje zaključke temelji na analizi raspoloženja dobrovoljaca u kasnim 20-im i ranim 30-im godinama života, a smatra kako je uzrok takvih kriza društveni pritisak nametnut mladima kako trebaju dobro zarađivati, uživati u svom poslu i osnovati vlastitu, po mogućnosti sretnu obitelj. 

Cary Cooper sa Sveučilišta Lancaster smatra da su mladi danas suočeni s drugačijom vrstom izazova nego njihovi roditelji u toj dobi.

– Prije nego navrše 30. godinu života mladi danas promijene i do pet različitih poslova, a globalna ekonomska kriza čini ih još nesigurnijima zbog neriješenog stambenog pitanja. Istovremeno se suočavaju i s puno više izbora u kojima se moraju pouzdati na ispravnost svojih odluka – smatra dr. Cooper.

Pojam kriza četvrtine života odnosi se na promjene u raspoloženju nakon razdoblja adolescencije, a prvi puta se u psihologiji spominje u knjizi “Kriza četvrtine života, jedinstveni izazovi života”, autora Abby Wilner i Alexandre Robbins. 

Ovu krizu karakterizira:

– nemogućnost prihvaćanja sebe i predanosti drugima

– nesigurnost spram vlastitih postignuća

– nezadovoljstvo poslom

– dosada u društvenim odnosima

– želje za djecom kako bi život imao smisla

– gubitak povezanosti sa “starim” prijateljima

– zavist i osjećaj da su drugi uspješniji pod nas

– frustracija svakodnevnicom

Nedostatak smislenog rada i usmjerenja čest je uzrok kriza četvrtine života, smatraju psiholozi. Smisleni rad prvenstveno se odnosi na zadovoljstvo poslom ili usmjeravanje napora kako bi radili ono što nas ispunjava, što podrazumijeva dodatne tečajeve, razvijanje kontakata i traženje dodatnog posla uz onaj stalni jer ga frustrira.

Razočaranje vlastitim postignućima i emocionalnim odnosima biti će manja ukoliko čovjek doista sluša svoje želje, a manje ono što mu okolina poručuje da je najbolje za njege. Psihologinja Christina Hassler smatra kako svi trebaju doživjeti spoznaju da život nije utrka zadana po etapama i da se ne moramo oženiti do 25. godine, dobiti djecu do 30-e kao ni do 35. imati vlastiti stan. 

– Život je nepredvidivo putovanje prepuno događaja na koje ne možemo utjecati, pa prema tome niti imati odgovornost za njih – kaže dr. Hassler.