Bosna i Hercegovina smanjila broj budžetskih informacija koje čini dostupnim javnosti
Povezani članci
Usred smanjenja povjerenja javnosti u vlasti i povećanja nejednakosti širom svijeta, veliko nezavisno globalno istraživanje je došlo do nalaza da je Bosna i Hercegovina smanjila broj budžetskih informacija koje čini dostupnim javnosti i na taj način otežala građanima da traže od vlasti odgovornost za upravljanje javnim sredstvima.
Jučerašnja prezentacija rezultata Istraživanja otvorenosti budžeta, koja je održana u Sarajevu, pokazala je pad Indexa otvorenosti budžeta (OBI) Bosne i Hercegovine sa 43 u 2015. godini na 35 u 2017. godini. To znači da su vlasti otežale građanima pristup informacijama o tome kako upravlja sa njihovim novcem i otežale im mogućnost da vlasti drže odgovornima za učinjeno.
Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey) je nezavisno, komparativno i redovito mjerenju tri stuba odgovornosti javnih budžeta: transparentnosti, nadzora i učešća javnosti. Ovo istraživanje u saradnji sa organizacijom International Budget Partnership u Bosni i Hercegovini provodi Centar za zastupanje građanskih interesa – Fondacija CPI. Ovim istraživanjem se u svakoj zemlji mjeri otvorenost budžetskog procesa centralne vlade, tako da je u našoj zemlji obuhvaćen budžet na nivou institucija BiH kojim upravlja Ministarstvo finansija Bosne i Hercegovine.
„Bosna i Hercegovina pala je na rang listi zbog nepravovremenog objavljivanja Kvartalnih izvještaja o izvršenju budžeta, te objavljivana Prijedloga budžeta koji sadrži samo minimalne informacije o budžetu. Neobjavljivanja Budžeta za građane i Polugodišnjeg pregleda budžeta je već ustaljena loša praksa koja uzrokuje nizak rejting naše zemlje na globalnoj listi.” rekla je Aleksndra Banović, projektna koordinatorica OBS istraživanja. „Vlast bi prije svega trebala pravovremeno objavljivati budžetske dokumente, zatim izraditi Budžet za građane i Polugodišnji pregled budžeta, te objavljivati Prijedlog budžeta koji sadrži sveobuhvatne informacije i podatke o rashodima, dugu, i fiskalnoj poziciji Vlade.“, naglasila je Banović.
U odnosu na zemlje u regiji, BiH se nalazi na posljednjem mjestu, iza Slovenije (69 indeksnih poena), Hrvatske (57), Albanije (50), Srbije (43) i Makedonije (37 poena).
Prezentaciji su prisustvovali zastupnici u PSBiH, predstavnici Ministarstva finansija i trezora BiH, Ureda za reviziju institucija BiH i FBiH, Ureda koordinatora za reformu javne uprave BiH, MMF-a i dr.
Punom tekstu izvještaja, uključujući preporuke i druge resurse, poput podataka specifičnih za svaku zemlju, možete pristupiti na www.openbudgetsurvey.org.