CCI: POLITIČKI SUKOBI, KAŠNJENJA, NETRANSPARENTNOST, NASTAVAK ZADUŽIVANJA, LOŠI REZULTATI

Povezani članci

• DRON I KAKO GA INTERPRETIRATI
• Diplomatija: NEČASNI U VRHOVIMA VLASTI
• Farme sa životinjama za krzno trajno zabraniti!
• Karadžićev kapetan Jezdimir, drugi čovjek Tužilaštva u Tuzli
• Surovo i strašno
• U BiH škole opremljene, đaka nedostaje

Foto: nap.ba

Politički sukobi u Republici Srpskoj, koji traju od samog početka aktuelnog mandata i na sporni način okupljene skupštinske većine, kulminirali su u 2017. godini, na način koji je narušio normalan rad entitetskog parlamenta. Neadekvatna reakcija vlasti na izvještaje Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS – politički pritisci, prisiljavanje na ostavku, onemogućavanje rasprave u Narodnoj skupštini o izvještaju,… – izazvali su reakciju opozicije, u vidu pokušaja blokiranja rada Skupštine, s ciljem da se vladajuća većina prisili da dozvoli razgovor u Skupštini o temama koje joj nisu ugodne. Protest opozicije, koja tvrdi da je konstantno suočena sa kršenjima Poslovnika o radu NS, a u posljednje vrijeme i ozbiljnim nepoštivanjem zakona, pa i Ustava RS, nije urodio plodom, osim što je pokazao da je vladajuća većina spremna na potpuno ignorisanje opozicije i na njeno odstranjivanje iz Skupštine, ukoliko se ne zadovolji ulogom koju joj je ona predvidjela. No, stvari se ne mogu završavati uklanjanjem kritičara vlasti (prisiljavanjem ih na ostavke ili odstranjivanjem sa sjednica) ili izbjegavanjem rasprave o spornim temama. Stvari se moraju završavati tako da javnosti bude predočena istinita informacija, iz objektivnog izvora. I tolerancijom i dijalogom. I poštovanjem pravne države, naravno. Pravila u demokratskom društvu su postavljena tako da vlast od svojih građana ne može ni zahtjevati ni očekivati da joj vjeruju – rad vlasti se u demokratskim društvima kontroliše! Od strane građana, nezavisnih institucija, medija, nvo, opozicije. I vlast je obavezna da radi transparentno i da omogući kontrolu svog rada. I razgovor o svim društveno relevantnim temama. Sve ostalo je potpuno neprihvatljivo.

POSMATRAJUĆI REZULTATE OSTVARENE U PRVE TRI GODINE MANDATA AKTUELNOG SAZIVA NS RS, PRIMJETAN JE KONTINUIRANI PAD I INTENZITETA RADA I PRODUKTIVNOSTI. Sa 17 redovnih sjednica održanih u 56 dana zasjedanja, u 2015. godini, palo se prvo na 12 sjednica u 48 dana zasjedanja, u 2016. godini, a potom na svega 10 sjednica u 36 dana zasjedanja u 2017. godini. A broj razmotrenih mjera, u navedenim godinama je padao sa 258, na 186, pa na 175.

NAJLOŠIJI REZULTAT U AKTUELNOM MANDATU OSTVAREN JE I U REALIZACIJI ZAKONA. NS RS je, u 2017. godini, usvojila svega 42 zakona, što je za 15 manje nego u prethodnoj godini.

A NAJLOŠIJI REZULTAT U AKTUELNOM MANDATU OSTVAREN JE, U 2017., I U REALIZACIJI PROGRAMA RADA. U potpunosti je realizovano tek 46% od planiranog (78 od 170 ukupno planiranih mjera). A realizacija planiranih zakona je još lošija – usvojeno je svega 33% Programom rada planiranih zakona – čak 65 od 97 planiranih zakona nije usvojeno do kraja 2017.

PO GOTOVO SVIM PARAMETRIMA NS RS U 2017. GODINI IMA LOŠIJE REZULTATE NEGO U TREĆOJ GODINI PRETHODNOG MANDATA. U 2013. g. NS je održala 6 sjednica više i na njima provela 20 dana više, nego u 2017. I pri tome razmotrila za trećinu više mjera (234:175) i usvojila za dvije trećine više zakona (71:42). JEDINO BROJ USVOJENIH STRATEGIJA, U 2017. GODINI, NIJE ISPOD REZULTATA OSTVARENIH U POSLJEDNJIH 7 GODINA. No, to je rezultat, prije svega, kontinuirano loših rezultata NS u tom segmentu, dugi niz godina. A s druge strane je činjenica da je NS u 2017. godini usvojila 7 strategija i 1 prihvatila u nacrtu i poslala je u daljnju proceduru, ali da je plan za ovu godinu nalagao usvajanje čak 19 strategija. Što znači da je finalno realizovano tek 37% od plana.

POSEBAN PROBLEM U RADU NS RS JE NEODRŽAVANJE POSEBNIH, TEMATSKIH SJEDNICA, FOKUSIRANIH NA NAJOZBILJNIJE ŽIVOTNE PROBLEME GRAĐANA I ZAJEDNICE U CJELINI. Nema posebne, tematske, sjednice posvećene izuzetno teškom stanju u zdravstvu. Nema posebnih sjednica o stanju u privredi, o zaštiti domaće proizvodnje, o stanju u realnom sektoru, o korupciji, o urušavanju bankarskog sistema u RS, o obrazovanju, prirodnom priraštaju,… I konačno, nema posebne sjednice posvećene problemu sve većeg odlaska mladih i radnosposobnih ljudi iz zemlje, koji je poprimio alarmantne razmjere. Usporedbe radi, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u prvih 9 mjeseci 2017. održane su čak 4 tematske sjednice – o zagađenosti vazduha, o iseljavanju stanovništva, o stanju i perspektivi drvno-prerađivačke industrije i o stanje u poljoprivredi u FBiH.

SKORO DVIJE TREĆINE POSLANIKA NS RS PROFESIONALIZOVALO JE SVOJ STATUS. 53 od 83 poslanika NS, za obavljnje poslaničke dužnosti i privilegije, prima redovnu mjesečnu platu. Pa, tako…

NAJVEĆI DIO BUDŽETA NS RS ODLAZI NA RASHODE ZA LIČNA PRIMANJA ZAPOSLENIH – 65% ILI 6.587.500 KM OD 10.141.100 KM, KOLIKO IZNOSI PROJEKTOVANI BUDŽET NS RS ZA 2018. GODINU. Grantovi poslaničkim klubovima su planirani u visini od 500.000 KM. I to je svakako dobar primjer da u Budžetu postoji dosta prostora za uštede i prenamjene u svrhe od kojih će građani imati mnogo više koristi.

POSLOVIK NS RS, U POSMATRANOM PERIODU, KRŠEN JE PONAŠANJEM POSLANIKA NA SJEDNICAMA. Nedostatak međusobnog poštovanja i uvažavanja, između poslanika, te u komunikaciji zakonodavne i izvršne vlasti (Vlade i Predsjednika RS), kontinuirani je problem, kome se ne nazire rješenje. Radi se o potpuno neprihvatljivoj vulgarizaciji političkog prostora, odgovornost za koju snose svi akteri u sukobu. Naprosto je nevjerovatno da vršioci najodgovornijih političkih funkcija ne shvataju potrebu čuvanja digniteta institucija.

INTENZITET RADA VLADE RS (PREMA RASPOLOŽIVIM PODACIMA), U KONTINUIRANOM JE PADU, OD POČETKA AKTUELNOG MANDATA. Od 98 održanih sjednica u 2015. g., palo se na svega 59 u 2017. No,…

PAD INTENZITETA RADA, NIJE SE ZNAČAJNIJE NEGATIVNO ODRAZIO NA PRODUKTIVNOST. Iako je u 2017. godini razmotreno manje mjera nego u 2015., činjenica je da je produktivnost, u aktuelnom mandatu, vrlo visoka. I da je u svakoj godini aktuelnog mandata realizovano više mjera nego i u jednoj godini prethodnog.

NO, KVANTITET NE PROIZVODI NUŽNO I KVALITET. Analizirajući mjere koje je Vlada RS razmotrila u 2017. godini, vidljivo je da najveći broj tih mjera predstavljaju rješenja, koja, uz saglasnosti i odluke, čine 56% svih, na Vladi, razmotrenih mjera. Informacije, izvještaji, planovi i programi predstavljaju dodatnih 30%. Što znači da ove dvije grupe mjera obuhvataju čak 86% od ukupno razmotrenih. Najviše mjera tiče se trošenja budžetskih sredstava (planovi utroška, realokacije, finansijske transakcije,…). Značajan dio svog rada Vlada je posvetila kadrovskoj politici (na različita razrješenje i imenovanja otpada čak 6% od ukupnog broja mjera razmotrenih u 2017. g). A čak 8,5% predstavljaju odobrenja i izvještaji sa službenih putovanja. Nasuprot tome, procenat zastupljenosti sistemskih mjera, koja mogu dugorično uticati na kvalitet života građana je mnogo manji. Zakoni su, u ukupnom broju razmatranih mjera, zastupljeni sa tek 2,5%, a strategije sa 0,5%. BROJ ZAKONA UTVRĐENIH NA VLADI RS, U 2017. GODINI, NAJMANJI JE U POSLJEDNJIH 7 GODINA. U 2017. godini utvrđeno je 56 zakona. Dok je u prethodnoj godini utvrđeno 77 a u 2013., kao trećoj godini prethodnog mandata čak 92. Čak je i u 2014., kao izbornoj godini (u kakvim se, uobičajeno, bilježi pad svih parametara) utvrđeno više zakona nego u 2017. Što ukazuje na ozbiljan problem u radu Vlade, u ovom periodu i na njenu pogrešnu fokusiranost.

A O POGREŠNOJ FOKUSIRANOSTI GOVORE I PODACI O STEPENU REALIZACIJE PLANIRANIH OBAVEZA, POGOTOVO ONIH NAJZNAČAJNIJIH – ZAKONA I STRATEGIJA. Realizacija svih mjera planiranih Programom rada Vlade RS za 2017. godinu ispod je 70%, a realizacija planiranih zakona svega 53%. A strategija još manje – 43%. Zbog loše realizacije planiranih obaveza u 2017. g. je izostala realizacija niza vrlo značajnih mjera, čije bi donošenje i implementacija, potencijalno, pozitivno uticali na kvalitet života građana RS.

I PORED ODREĐENIH IZJAVA O PRIHVATANJU NEOPHODNOSTI SMANJENJA JAVNE POTROŠNJE, OZBILJNIH KORAKA U TOM PRAVCU JOŠ UVIJEK NEMA. Kao što nema ništa ni od najavljenog razvojnog budžeta. Ekonomski analitičari upozoravaju da smo dobili još jedan budžet koji ima namjenu samo da isfinansira otplatu kredita i plate radnika javnog sektora, koji predstavljaju glasačku mašinu, a sve ostalo je upitno. Nema ni jasnih razvojnih ciljeva koji žele da se ostvare budžetom, ni definisanih sredstava za njihovo ostvarivanje. A nema ni značajnih izdvajanja za nauku. Vlada i dalje sve nade polaže u nove kredite. I sve teže vraća stare. Plan je da se u 2018. godini za otplatu dugova izdvoji 755 miliona KM, što je skoro četvrtina od ukupnog budžeta. A za plate „budžetskih korisnika“ planirano je da se potroši 716 miliona KM.

TRANSPARENTNOST RADA VLADE RS NIJE NA ZADOVOLJAVAJUĆEM NIVOU. Informacije se u javnost plasiraju prilično selektivno (što je primjedba većeg broja medijskih kuća), a zapisnici sa sjednica se ne postavljaju na zvaničnu web stranicu Vlade, nego se na njih, umjesto da budu objavljeni odmah nakon usvajanja na sljedećoj sjednici (što je obaveza po Poslovniku) povremeno, mora čekati i mjesecima (a CCI zapisnike sa nekih sjednica ne uspjeva dobiti ni nakon višestrukog insistiranja). Pritom, i kad budu dostavljeni, to bude u štampanom a ne u elektronskom obliku, koji bi olakšao njihovu upotrebu. Naprosto, kao da se neko trudi da na svaki način uspori dolazak zainteresovanim do informacija i oteža njihovu upotrebu.

OSIM POSLOVNIKA I ZAKONA O BUDŽETSKOM SISTEMU, VLADA RS I DALJE KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Žene u Vladi RS zauzimaju manje od četvrtine mjesta (4 ih je od 17) čime se krši Zakon, koji propisuje da je najmanji procenat zastupljenosti manje zastupljenog pola 40%.

U 2017. GODINI ODRŽANE SU DVIJE ZAJEDNIČKE SJEDNICE ENTITETSKIH VLADA. Njihov efekat je bio pozitivan jer su održavane u situaciji pogoršanih političkih odnosa (naročito prva), koje je konstruktivan razgovor o ekonomskim temama donekle relaksirao. Siva ekonomija je, zvanično, bila jedna od najznačajnijih tema oba sastanka, a dotakli su se i više drugih (npr. zaštite domaće proizvodnje i harmonizacije propisa). No, za ozbiljniji odnos i stvarni uticaj na ekonomske tokove, te sjednice bi trebale da se održavaju mnogo češće od jednomdvaput godišnje, kako su planirane.

ZA KRAJ, CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I NARODNOJ SKUPŠTINI RS, PREPORUČUJU: Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, do kraja mandata, pogotovo u realizaciji planiranih mjera, s naglaskom na zakone i strategije. Obje institucije trebaju se, u svom radu, fokusirati na ključne problem građana i njihovo rješavanje. A prestati davati svoj doprinos dizanju tenzija u zemlji. I konačno se ozbiljno posvetiti alarmantnom problemu “bijele kuge”, odnosno višegodišnjeg kontinuiranog negativnog priraštaja koji, uz sve prisutniji odlazak mladih i radnosposobnih ljudi iz zemlje, prijeti, praktično, izumiranjem na ovim prostorima. Ova dva problema treba što prije da budu tema posebne sjednice NS RS i fokus seta hitnih mjera Vlade, s ciljem zaustavljanja negativnih trendova. Zaštita nezavisnih institucija (Ureda za reviziju, sudova, medija, nvo,…) od političkih pritisaka treba da se što prije nađu na dnevnom redu skupštinskih zasjedanja. I da bude angažovana nezavisna, profesionalna, međunarodna revizorska kuća koja će dati odgovor na pitanja koja su ostala otvorena – šta je istina u vezi visine deficita budžeta RS, cifra koju iznosi Vlada ili višestruko veća, iznesena u izvještaju Glavne revizije Republike Srpske. Jer, ispostavi li se da je nalaz Revizije tačan, ne samo da Vlada mora pasti, nego neko iz te vlade mora i krivično odgovarati. A ispostavi li se da Vlada govori istinu, neko bi, u najmanju ruku, trebao da se javno izvini, ako već ne i da odgovara, za uznemiravanje javnosti. I konačno – ne smije se dozvoliti da predizborna kampanja blokira rad institucija I da se taj rad pretvori u predizbornu kampanju. Interesi građana moraju biti iznad uskostranačkih i interesa pojedinaca u vlasti.