OTVORENO PISMO Maje Dizdara, sina pisca Maka Dizdara, u povodu promocije Slovo o autentičnom i definitivnom izdanju Kamenog spavača
Povezani članci
- TAKO JE POČELO: Zapisano u povodu posljednjeg istupa patrijarha srpskog Irineja
- Izložba: ODJECI SOCIJALNIH NEMIRA U BIH KROZ ŠTAMPU
- Slučaj Dženan Memić, sud oslobodio Ljubu i Bekriju Seferovića
- Godišnja nagrada za mlade likovne umjetnike u BiH
- Festival posvećen 120. godišnjici rođenja velikog pjesnika
- ZBOGOM, SEKULARNA DRŽAVO
OTVORENO PISMO Maje Dizdara, sina pisca Maka Dizdara, u povodu promocije Slovo o autentičnom i definitivnom izdanju Kamenog spavača, prenosimo u cijelosti:
“AKADEMSKOJ ZAJEDNICI I JAVNOSTI
HRVATSKOM LEKSIKOGRAFSKOM ZAVODU „Miroslav Krleža“
HRVATSKOJ AKADEMIJI ZNANOSTI I UMJETNOSTI
HRVATSKOJ AKADEMSKOJ ZAJEDNICI
DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA“
HRVATSKIM INSTITUCIJAMA KULTURE
HRVATSKIM PISCIMA I HRVATSKOJ JAVNOSTI
Nezakonita promocija knjige Maka Dizdara u Hratskom leksikografskom zavodu u ponedjeljak, 11. decembra
Šta će učiniti članovi hrvatske akademske zajednice kad pročitaju da su obmanuti i „uvučeni“ u promociju nezakonito štampanog djela? Hrvatska kao članica Europske unije ne smije kršiti autorska prava, pa izuzetak ne smije biti ni promocija Makovog „Kamenog spavača“ 11. prosinca 2017. godine u Hrvatskom leksikografskom zavodu
*********************************************************************
U sklopu proslave stogodišnjice rođenja pisca Maka Dizdara, Fondacija koja nosi njegovo ime (Fondacija „Mak Dizdar“) tokom najvećeg dijela tekuće, 2017. godine, širom Bosne i Hercegovine i u nekoliko gradova Regije promovira vlastito izdanje „Kamenog spavača“, kojemu je u naslov stavila naznaku „autentično i definitivno“.
Kao sin i nosilac 1/3 autorskih prava na ime, lik i djelo Maka Dizdara, osjetio sam se pozvanim da javnost obavijestim o činjenici da Fondacija „Mak Dizdar“ nije priskrbila pristanak svih nasljednika autorskih prava na štampanje „Kamenog spavača“, te da je štampanjem i promoviranjem tog djela prekršen Zakon o autorskim i srodnim pravima BiH. Usprkos mojoj opomeni i sudskom postupku iniciranim sa tim u vezi, knjiga se promovira, pri čemu su se i izdavač i promotori i organizatori promocija, oglušli o ovu činjenicu.
Ja, doduše, nisam pojedinačno upozoravao sve organizatore promocija, a ne bih ni sada, u povodu zagrebačke promocije takozvanog „Autentičnog i definitivnog Kamenog spavača“ u HLZ „Miroslav Krleža“, da ovaj događaj nema predhistoriju, iz koje očekujem da će organizatori i učesnici najavljene zagrebačke promocije izvući odgovarajuću, prije svega moralnu pouku.
Stoga, upozoravam: Hrvatski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, kao organizatora ili pak ustupitelja prostora za promociju „Slovo o autentičnom i definitivnom izdanju Kamenog spavača“, promotora akademika Tonka Marojevića iz Instituta za povijest i umjetnost, HAZU, promotora prof. dr. sc. Zvonka Kovača sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, promotora doc. dr. sc. Tomislava Brleka sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Amira Kapetanovića iz Instututa za jezik i jezikoslovlje, moderatoricu dr. sc. Dubravku Bogutovac sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Sanjina Kodrića sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kao i glumce Gorana Matovića, Antoniju Stanišić i Irenu Šekez Sestrić… da će, učestvujući u najavljenoj promociji učestvovati u nezakonitoj promociji jednog književnog djela, budući da izdavač Fondacija „Mak Dizdar“ nije priskrbila dozvolu svih nosilaca autorskih prava za štampu, promoviranje i distribuiranje ovoga djela.
Zagrebačkim i hrvatskim intelektualcima, profesorima i kulturnim djelatnicima iz drugih oblasti, skrećem pažnju da je Društvo hrvatskih književnika februara 2017. (tada na čelu sa piscem Božidarom Petračem, uz priređivača prof. dr. Vinka Brešića, te urednika Ivice Matičevića) ponudilo nasljednicima Maka Dizdara ugovor za štampu Izabranih stihova Maka Dizdara. Bilo je planirano da knjiga bude štampana već u martu 2017., čime bi zagrebački pisci bili prvi koji bi svome kolegi odali počast njegovom novom knjigom i tako mu posthumno čestitali 100-ti rođendan.
Ova knjiga, međutim, nije nikada ugledala svjetlo dana. To je u ime nasljednika preminulog Makovog sina Envera (koji imaju 1/3 nasljednih prava) spriječio njegov sin Gorčin, predsjednik Fondacije „Mak Dizdar“, s obrazloženjem da: „… nažalost Vam neću moći dati dopuštenje za to. Naime, sa bosanskohercegovačkom izdavačkom kućom “Vrijeme” potpisali smo ugovor o izdavanju Sabranih djela (planirano oko 9. mjeseca ove godine) i obavezali se da u iduće dvije godine drugim izdavačima nećemo davati pravo na izdavanje Dizdarevog djela. Ukoliko ste zainteresirani, mogli bismo nekada na jesen organizirati promociju Sabranih djela u Zagrebu u saradnji sa Vama.“
Shvativši da hrvatsko izdanje nije konkurencija izdavaču „Vrijeme“ (koji nikada nije dobio saglasnost svih nosilaca autorskih prava), G. Dizdar se dan kasnije predomislio, ali je bilo kasno. Uvrijeđeni vjerovatno njegovim ponašanjem prema jednoj ozbiljnoj umjetničkoj instituciji, predstavnici Hrvatskog društva pisaca su odbili bilo kavu daljnju komunikaciju. Tako je jedan dječak, koji nikada nije upoznao svoga djeda, spriječio štampanje njegove knjige u jednoj državi. On će, međutim, ipak, kako je i obećao, ove jeseni doći u Zagreb da promovira „svoju“ Makovu knjigu, doduše ne Sabrana djela, ali da „autentično i definitivno…“
Knjiga Hrvatskog društva pisaca se tako nije dogodila, ali se u Bana Jelačića 7 dogodila dirljiva svečanost pripremljena ranije za njenu promociju i za Makov 100-ti rođendan. O Maku i njegovom djelu nadahnuto su govorili Marko Grčić, Miroslav Mićanović, Mladen Machiedo i Ivica Matičević, a Makove je stihove kazivao Darko Milas. Toliko su mogli učiniti pisci piscu. Odali su mu počast i pokazali da imaju ponosa.
Sasvim je neizvjesno šta će pokazati hrvatski članovi akademske zajednice kad pročitaju da su obmanuti i „uvučeni“ u promociju nezakonito štampanog djela, kakva bi, napokon, bila i sama promocija. Kako god, treba podsjetiti da je Hrvatska sada Europska unija, te da zaštita autorskih prava, makar i problematična u zemljama poput BiH, ne smije i ne može biti upitna ni 11. prosinca 2017. godine u Hrvatskom leksikografskom zavodu „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.”
Majo Dizdar
U Sarajevu, 8. decembra 2017.
Tel: +387 62 22 50 60
e-mail: majodizdar@gmail.com