Tuđman tražio da bacaju napalm-bombe na srednju Bosnu, Ante Jelavić ih punio…

Povezani članci

• Mostarski vrtuljak ili dok nam se ne zamanta ili dok ne osvanemo ‘negdje daleko’
• Darko Vidović: Uzinić će se naći na udaru rigidnih uhljebničkih, stranačkih i crkvenih politika
• Manuel Sarrazin: Izbori se moraju održavati redovno
• Dedović: “Stavovi ne smiju dovesti do govora mržnje ili nasilja prema bilo kom pojedincu ili grupi niti smiju ograničiti slobodu govora ili mišljenja”
• Dvadeset godina od otvorenog pisma Tuđmanu
• Ivica Đikić: Crna knjiga HDZ-a

Tuđman je, kako smo vidjeli, 22. oktobra 1993- godine predlagao da “nekakvom desantnom operacijom ovladamo tim čvorištem” kod Gornjeg Vakua i Bugojna, a već 13. novembra general Tole zapovijeda jedinicama koje su pristigle iz Hrvatske da sa 67 ljudi, uključujući i specijalce iz sastava “Matija Valčić”, da izvrše desant sa dvije letjelice na lokalitete u srednjoj Bosni kod Gornjeg Vakufa.

Piše: Faruk Vele- Ins-ba

“Republika Hrvatska vodila je pravedan i legitiman obrambeni osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar međunarodno priznatih granica”, piše u Deklaraciji o Domovinskom ratu usvojenoj u Hrvatskom saboru 13. oktobra 2000. godine.

Odgovornost Hrvatske

Iako je hrvatski premijer Andrej Plenković i jučer iz Budimpešte poručio da ne očekuje da bi presuda koju Haški sud treba u srijedu izreći šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata na čelu s Jadrankom Prlićem “mogla na bilo koji način povezati odgovornost Hrvatske s cijelim tim procesom”, a hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i jednako lider HDZ-a BiH Dragan Čović očekuju oslobađajuću presudu, Sud je u svoje spise odavno uvrstio dokaze koji pokazuju drugačije, piše bh. informativni servis INS.

Ne samo da u Hagu postoje dokumenti koji potvrđuju direktne veze između zamisli vodstva Republike Hrvatske i angažiranja snaga na terenu, već se, kako bi to kazao ugledni hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, može vidjeti da je HVO bio neka vrsta hrvatskog agenta u BiH.

Ovo se, međutim, može iščitati i iz komunikacije na najvišoj razini unutar Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Naime, konstatirajući na sastanku kojeg je održao u Predsjedničkim dvorima 22. oktobra 1993. godine, sa Ministarstvom odbrane RH, da mu “nije jasno zašto ne bismo mogli ovladati u potpunosti Bugojnom i Gornjim Vakufom”, jer bi nam “to bilo neobično važno”, Franjo Tumđan, predlaže da “jednim protuudarom ili pak nekakvom desantnom operacijom ovladamo tim čvorištem”.

“I što ste  – napalm bombe – nekakve prskalice da se tamo upotrijebi s kojima ste bili zastrašili i još jugoarmije i kasnije neke Muslimane. Nešto smislite, to bi nam bilo veoma važno. Među nama rečeno, slušajte čak su i ovi europski pregovarači očekivali da ćemo mi taj problem riješiti”, kaže Tuđman u stenogramima koji su dio dokumentacije Tribunala.

Nakon što je vrhovni zapovjednik, dr. Tuđman, prvim saradnicima u Zagrebu kazao da se “sjednu i lijepo se dogovore ovdje oko organizacije u Ministarstvu i, jasno, političku pripremu”, ideju o napalmu je počeo realizirati  general-bojnik Žarko Tole, zapovjednik Glavnog stožera HVO-a u to vrijeme koji je i sam prisustvovao sastancima u Zagrebu.

Nekoliko sedmica poslije spomenutog sastanka, 17. novembra 1993. godine, Tole izdaje ZAPOVIJED brigadiru Miljenku Mići Lasiću, zapovjedniku ZP Mostar, odnosno Operativne zone Jugoistočna Hercegovine, koji se i sam spominje u optužnici protiv odbjeglog Zlatana Mije Jelića, generala HVO-a.

U Zapovijedi piše:

“Sagledaj mogućnost i odmah mi uputi, ako možeš, MB-222 mm sa minama punjenim napalmom. Vidi kod Ante Jelavića (čelni čovjek Logističkog centra HVO-a u Grudama, kasnije lider HDZ BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH, op ur.) je li napunio mine za MB-120 mm napalmom. Ako jesu, pošalji ih žurno zajedno sa MB-222 mm”, navodi se u dokumentu, piše INS.

Tuđman je, kako smo vidjeli, 22. oktobra 1993- godine predlagao da “nekakvom desantnom operacijom ovladamo tim čvorištem” kod Gornjeg Vakua i Bugojna, a već 13. novembra general Tole zapovijeda jedinicama koje su pristigle iz Hrvatske da sa 67 ljudi, uključujući i specijalce iz sastava “Matija Valčić”, da izvrše desant sa dvije letjelice na lokalitete u srednjoj Bosni kod Gornjeg Vakufa.

Ovo je samo dio dokaza o tome da je, uz učešće regularnih snaga Hrvatske vojske, “mozak operacija” napada na bosanskohercegovačke gradove i Armiju RBiH, kao legalnu vojnu silu međunarodno priznate države, sjedio u Zagrebu. Zato se, kako je to utvrdio i Tribunal u prvostepenoj presudi, itekako može govoriti o aktivnom učešću HV-a u međunarodnom oružanom sukobu.

Ilustriraju to slike uništenih oklopnjaka sa oznakama Republike Hrvatske koje su 1993. godine snimili reporter Akif Agić i snimatelj Senad Hadžimehanović kod Gornjeg Vakufa, iskaz zarobljenog vojnika HV-a Ivice Jegera iz Osijeka, ali i još ponešto.

 Iz Vinkovaca u Gornji Vakuf 

U Zapovijedi od 13. novembra 1993. godine, zapovjednik glavnog pravca napada na Gornji Vakuf u srednjoj Bosni naveden je Ivan Kapular, zapovjednik 5. gardijske brigade iz Vinkovaca!

General Kapular: Bio u srednjoj Bosni

Inače, cilj operacije iz veoma detaljne Zapovijedi za napad od 13. novembra 1993. godine, a koja je trebala trajati tri do pet dana, jeste razbijanje snaga Armije RBiH, spajanje jedinica HVO i HV-a i brzo ovladavanje cijelim Gornjim Vakufom.

Kapular je hrvatskoj javnosti je poznat i kao borac sa vukovarskog ratišta, odnosno zapovjednik odbrane Borova. Kako je dospio u Gornji Vakuf, sigurno je znalo čelništvo HV-a i Republike Hrvatske. Ali i HVO-a. Naime, Zapovijed u kojoj se Kapular pominje potpisao je načelnik GS HVO-a Žarko Tole.

U knjizi  “Sve moje bitke” Janko Bobetko je pisao kako je bio ogorčen “neučinkovitošću” Pete gardijske brigade HV-a, sastavljene uglavnom od Slavonaca, na bojišnici oko Gornjeg Vakufa, dok je prema tvrdnjama Josipa Manolića, bivšeg šefa UDB-a i drugog premijera Hrvatske, tenk “Pete gardijske brigade” Hrvatske vojske, na čijem je čelu bio general Ivan Kapular, srušio je Stari most u Mostaru! Kapular je iz rata, međutim, izašao s činom generala.

General Žarko Tole kod Ive Josipovića 2011. godine

On je u poratnim godinama bio savjetnik direktora Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravaka. Mravak  je proteklih godina optuživan za nezakonite radnje, a njegov general-savjetnik za ljetovanja na račun hrvatske države. 

General Tole danas živi u Hrvatskoj. Zanimljivo, bio je predvodnik delegacije veterana HV-a koji su 12. novembra 2011. godine, u povodu 20. godišnjice osnivanja 141. brigade Hrvatske vojske iz Splita i Kaštela, posjetili tadašnjeg predsjednik Republike Ivu Josipovića.

Da, onog istog koji se 2010. godine poklonio žrtvama Ahmića, čije porodice, također, vape za pravdom.

Časni sude, čujete li glasove žrtava?