Brexit: Bismarck, ucjena i grčka drama
Povezani članci
- Međunarodni poredak je rasturen
- Bez rezultata sinoćnji neslužbeni sastanak u VSUN-a o rezoluciji o Siriji
- Ebola se širi: Novi zaraženi stigao u Leipzig, australski liječnik i medicinska sestra u karanteni
- Ugo Čaves državom rukovodi iz kreveta
- Turska: Tuča u parlamentu tokom debate o ustavnoj reformi
- Desničarska Alternativa za Njemačku prijeti ‘Dexitom’
Britanski i svjetski mediji analizirali su stanje u pregovorima o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, čija je treća runda završena ove sedmice uz međusobno prebacivanje o razlozima za zastoj u rješavanju ključnih tačaka, kao što su završni finansijski sporazum, pristup jedinstvenom tržištu, nadležnosti Evropskog suda pravde i budući status građana EU.
Početkom dvadesetog vijeka se govorilo da Prvog svjetskog rata ne bi bilo da je nekadašnji pruski kancelar Otto von Bismarck još bio živ, jer se smatralo da je bio toliko dobar državnik i diplomata da nije bilo problema koji nije mogao riješiti, piše Lewis Goodall u analizi britanske televizijske mreže Sky News.
Nakon iritantne konferencije za medije između Michela Barniera (EU) i Davida Davisa (Velika Britanija) i Britanci bi mogli poželjeti da je Bismarck još živ da im pomogne ali vjerovatno ni on ne bi znao šta sa Brexitom, smatra Goodall:
‘Na osnovu onoga što smo u tri kruga pregovora vidjeli do sada, pregovori ne mogu uspjeti. Ako se ovako nastave, Velika Britanija će izaći iz EU bez dogovora — što ne želi nijedna strana (iako bi to bilo mnogo štetnije za veliku Britaniju).’
Retorika pobornika izlaska tokom čitave predreferendumske kampanje je bila da će cijena koju će platiti velika Britanija biti mala ili nikakva i da će EU kraljevstvu ponuditi isti trgovinski sporazum kao što ima sada jer će to i njima biti u interesu — uključujući potpuni pristup zajedničkom tržištu, bez carinskih kontrola, kontrolu imigracije i minimalnim ili nikakvim doprinosom za budžet EU, kaže britanski novinar:
‘Bojim se da je većina ovoga potpuna glupost. I gospođa (Theresa) May je to prihvatila bez prigovora prvog dana kada je postala premijerka.’
Zastoj u pregovorima oko Brexita je sada postao ozbiljan a nekada smo mislili da ovakva pitanja završavaju predvidivim kompromisom i trgovinom na sličnoj osnovi: još više ovlasti, i uz to novca za Brisel, i nema povratka sa tog puta, piše komentator londonskog Guardiana Simon Jenkins:
‘Cinici su davno rekli da će Barnier pristati na sve, pod uslovom da Brisel nekako ne izgubi 10 posto svojih prihoda koji dolaze iz Velike Britanije… Briselski establišment će popusiti po pitanju prelaznog sporazuma i otvorenih granica i migracije i sudova ako London pokaže novac.’
To je trenutno jedini stvarni pregovarački čip u Davisovim rukama ali je njegova nespremnost da razgovara o novcu rizična jer bi mogući izlazak iz EU bez sporazuma bio haotičan za Veliku Britaniju, piše novinar liberalnog dnevnika.
U Velikoj Britaniji sada postoji dominatan konsenzus, ne samo među posmatračima i stručnjacima, već i u javnosti, u korist ‘mekog Brexita’ i Davis to mora prihvatiti, zaključuje Jenkins:
‘Da, EU u ovom momentu ucjenjuje Veliku Britaniju. Ali Britanija je to tražila. Ne zaboravite, ucjenjivači neka pobijede.’
Iako su pregovori o Brexitu suštinski različiti od pregovora o grčkom dugu po obimu, ciljevima i značaju, postoje neki aspekti koji su slični jer je i grčki premijer Yanis Varoufakis pokušavao zaobići formalni okvir za pregovore da bi na kraju dobio ‘politički’ dogovor u posljednji čas na samitu lidera EU zemalja, piše američka novinska agencija u svom osvrtu na stanje pregovora o Brexitu.
Oni koji su upućeni u sadašnje pregovore kažu da je moguće da Velika Britanija namjerno razvlači stvari do samita šefova vlada evropskih zemalja u oktobru kada bi premijerka Theresa May tražila veliki dogovor:
‘Veterani ‘političkih pregovora’ o grčkoj krizi bi savjetovali May da se čuva onoga što priželjukuje.’