Prijateljev Maestro
Povezani članci
Foto: Milan Đurđević
Milivoje Mlađenović „Maestro“, Narodno pozorište Sombor, 2017.
Milivoja Mlađenovića poznajem relativno dugo. Intenzivno smo drugovali dok je bio direktorom Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Pratio sam, prethodno iz daljine, njegove goleme uspjehe kao direktora somborskog teatra, iz njegovih iznimno uspjelih godišta; pa onda organizacijsko-umjetničke pothvate sa Srpskim narodnim pozorištem, novosadskim; uspješno direktorovanje uglednim Sterijinim pozorjem; dragocjeno umjetničko savjetovanje u Narodnom pozorištu Sterija u Vršcu… Trenutno Mlađenović predaje na Pedagoškom fakultetu u Somboru nastavno-znanstvene i umjetničke discipline Scenska umetnost, te Uvod u pozorišnu umetnost. Permanentno se Mlađenović bavi znanstveno-istraživačkim radom u oblasti teatrologije, a doktorirao je inače tezom iz oblasti dramske književnosti za decu. I sam je napisao više dramskih komada za djecu i mlade, koji su izvođeni na pozornicama Sombora, Zrenjanina, Vršca i Zenice. Šabačko pozorište praizvelo je Mlađenovićevu komediju Rable/vrlina/greh…
Nakon svega pobrojanog susrećem se sa Mlađenovićevim dramskim tekstom Maestro, koji je praizveden na pozornici somborske kazališne kuće, a predstava je zbog svoje zamamne kvalitete uvrštena u selekciju ovogodišnjeg Sterijinog pozorja. Rekonstruirajući u dramskom obliku životopis jednoga od korifeja srpskoga slikarstva Milana Konjovića, u formi fragmentarnoga kolažiranja slika iz Konjovićevog života, sve od gimnazijskih dana do odlaska sa umjetničke i životne scene, autor postiže tijekom cijele radnje komada iznimnu dramatsku snagu i potentnost, prije svega većim dijelom tipologijom likova, a u nekim slučajevima i ispisivanjem intrigantne karakterološke game….
Mlađenović je životopis velikog srpskog slikara, dat u dramski fragmentiranoj formi, iskoristio da efektno prozbori o životu, neravninama i neskladima umjetnika i malomišćanskoga mentaliteta, teškoćama da se umjetnik, koji je osjetio veliki europski svijet u svjetlima njegovih metropola, prilagodi varošici u kojoj su duh i duhovnost oduvijek predstavljali luksuz. Ništa manje nije značajna niti komponenta odnosa umjetnika i vlasti, ta od Molijerovih vremena do današnjih dana nepresušna tema za angažirane umjetničke varijacije.
Mestro Milivoja Mlađenovića donosi i bogatu galeriju plastično predstavljenih provincijskih likova, zgubidana, ali i narodski fino datih malovaroških rezonera. Jeziku je i njegovim varijacijama autor posvetio dostatnu pozornost, pa je i u tom pogledu ovo interesantan dramski tekst. Efektni teatralizirani kraj Mlađenovićeve drame mogao je ispisati samo pisac bogatog teatarskoga iskustva i nesumnjivoga teatrologijsko-dramaturškog znanja, a lik glumca koji je nekom vrstom dramatskog fatuma efektan je u mjeri vrhunskog teatraliziranja.
Javno prizananje i čestitka za prijateljevog efektnog Maestra sa briljantnim cjelinama skupine replika građanki i građana Sombora, kojima pisac stvara određene dinamičke kadence u ovoj drami.