Čovićevim izmjenama Izbornog zakona BiH preko 17.000 Hrvata ne bi imalo svoje predstavnike u Parlamentu FBiH

Povezani članci

• MUZEJ – SUBJEKT DRUŠTVA
• Marš mira Karaula – Bešpelj – Večići
• DŽONI ŠTULIĆ: MRZIM IDOLE,NIKADA NISAM BIO IDOL. TUŽIĆU ONE KOJI NA MENI ZARAĐUJU
• ZBRČKANE MISLI JEDNOG ISLAMSKOG EKSTREMISTE
• U podrumu pod bombama
• Pripadnost mormonskoj zajednici stavlja mnoge upitnike nad Romneya

Izabrani predstavnici HDZ-a BiH i HDZ 1990 konstantno i kontinuirano potenciraju da su Hrvati u BiH neravnopravni sa ostalim narodima, što je bilo tema i nedavno održanog znanstveno-stručnog skupa“Hrvati u BiH – nositelji europskih vrijednosti”. Dragan Čović se kao i obično izjasnio da se prije svega zalaže za institucionalnu ravnopravnost hrvatskog naroda u cijeloj BiH, o čemu bi trebale da svjedoče i predložene izmjene Izbornog zakona BiH.

Mi smo sebi stavili u prioritet kao hrvatski narod, nositelj političkog života u BiH, da budemo predvodnici svekolike stabilnosti BiH, njenog europskog puta i naravno da osiguramo ustavnu i institucionalnu ravnopravnost hrvatskog naroda na čitavom području BiH.

(Dragan Čović, 16.03.2017.)

Krajem prošle godine Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH, o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a na osnovu apelacije Bože Ljubića. Nakon presude, kojom su odredbe Izbornog zakona BiH proglašene neustavnim, HNS BiH (čije su članice i HDZ BiH i HDZ 1990) pristupio je izradi prijedloga, odnosno amandmana na Izborni zakon BiH, a kako bi se postigla ravnopravnost i izvršila presuda Ustavnog suda BiH.

Prema javnosti dostupnim prijedlozima izmjena Izbornog zakona, jasno su postali vidljivi stranački interesi na jednoj, i deklarativno zalaganje za ravnopravnost Hrvata na drugoj strani. Priča o izmjenama izbornog zakona BiH dobila je dva lica, kao i dva prijedloga o načinu izbora izaslanika u Dom naroda FBiH.

Naime, prvi model predviđa da se iz svake županija / kantona bira broj predstavnika svakog konstitutivnog naroda, a koji bi bio srazmjeran učešću tog naroda u ukupnom broju Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u FBiH.

Prema prvom modelu, izaslanici iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih županija / kantona brali bi se na sljedeći način:

a) 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Tuzlanska županija bira pet (5) izaslanika, Sarajevska četiri (4) izaslanika, Zeničko-dobojska tri (3) izaslanika, Unsko-sanska tri (3) izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog (1) izaslanika i Srednjobosanska jednog (1) izaslanika iz reda bošnjačkog naroda.

b) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Hercegovačko-neretvanska županija bira pet (5) izaslanika, Srednjobosanska četiri (4) izaslanika, Zapadnohercegovačka tri (3) izaslanika, Herceg-bosanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska jednog (1) izaslanika, Posavska jednog (1) izaslanika i Tuzlanska jednog (1) izaslanika iz reda hrvatskog naroda.

HNS i HDZ BiH pod izgovorom provedbe i primjene odluke Ustavnog suda BiH, prilagođavanjem i izmjenom Izbornog zakona BiH, precizira broj delegata iz svakog naroda po kantonima, na način da najviše Bošnjaka dolazi iz onih kantona gdje su većina, najviše Hrvata iz kantona gdje su oni većina i najviše Srba iz kantona gdje ih je po popisu stanovništva najviše.

Prema tome, Klub delegata iz bošnjačkog naroda činilo bi pet delegata iz Tuzlanskog kantona, četiri iz Kantona Sarajevo, tri iz Zeničko-dobojskog kantona, tri iz Unsko-sanskog kantona, te po jedan iz Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona.

Klub delegata iz hrvatskog naroda bi činilo pet delegata iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, četiri iz Srednjobosanskog kantona, tri iz Zapadnohercegovačkog kantona, dva iz Kantona 10, te po jedan iz Zeničko-dobojskog kantona, Posavskog kantona i Tuzlanskog kantona.

Dakle, prema ovom prijedlogu, 17.520 Hrvata (Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine) koji žive u Kantonu Sarajevo ne bi imali svog predstavnika u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Gore predloženi model izbora Doma naroda FBiH suprotan je tvrdnjama i obećanjima koje je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH, i nekadašnji kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iznjeo na predizbornom skupu u oktobru 2014.

Nismo digli ruke od Sarajeva kako bi neki voljeli. Ono što radimo i način na koji to radimo iza sebe krije vjerodostojnost politike koju zagovaramo.

Trebamo biti ponosni na 24 godine stranačkog djelovanja HDZ-a BiH. Snaga HDZ-a BiH je pokrenuta upravo ovdje u Sarajevu.

(Dragan Čović, Predizborni skup HDZ i HNS BiH 01.10.2014.)

Drugi tzv. “Dionički model” predviđa dosta složen i komplikovan način izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, a rješenje je bazirano na tačnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakom kantonu dodjeljuje tačno onoliko glasova („dionica“) koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekom kantonu prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Prvi model, u vidu amandmana na Izborni zakon BiH, očigledno je u suprotnosti sa zagovaranjem ravnopravnosti Hrvata u cijeloj BiH, a da ne govorimo tek koliko je u suprotnosti sa navedenom izjavom kako Sarajevo nije zanemareno.

Za svoju izjavu o ravnopravnosti Istinomjer Čovića ocjenjuje sa nedosljedno.

Istinomjer je zbog provjere autentičnosti teksta Prijedloga izmjena Izbornog zakona kontaktirao i HDZ BiH i HDZ 1990, i oni su nas uputili na HNS koji nam svoj odgovor, do momenta objave članka nije dostavio.

(Istinomjer.ba)