Politika memorijalizacije u BiH – Nakon Banja Luke, izložba ”Rat sjećanje” od 12. decembra u Bihaću

Povezani članci

• Protiv zaborava
• NAKON PREMIJEROVOG OTKRIĆA: Da li će Vlada KS-a Tužilaštvu prijaviti i KCUS i Opću bolnicu?
• U Sarajevu promovisana knjiga “Istina iza vrata”: Knjiga kakvu nismo čitali
• U Srbiji 28 posto više Hrvata
• Složenost makedonsko-bugarskih odnosa (1.dio)
• MINISTRE CRNADAK, ULOG JE MNOGO OPASNIJI

U namjeri da se preispitaju postojeći obrasci kulture sjećanja, Centar za nenasilnu akciju (Sarajevo-Beograd) inicirao je izložbu ”Rat sjećanja” kao rezultat višegodišnjeg značajnog istraživanja, prvog ovakve vrste u Bosni i Hercegovini, pod nazivom ”Ratni spomenici u BiH (od 1991.)”

Fotografije, njih ukupno 51 izloženih velikog formata, dokument su o obilježenim i neobilježenim mjestima stradanja u Bosni i Hercegovini te svjedočanstvo o načinu na koji se odnosimo prema žrtvama i neprijatelju.

Da je postojeće modele sjećanja nužno preispitivati te o njima otvoreno razgovarati pokazalo je iskustvo izložbenih postavki u Sarajevu, odakle je u gradskoj Vijećnici i započeto specifično putovanje po bliskoj prošlosti a nastavilo se u Mostaru i Banja Luci.

Prije Beogradske postavke koja je planirana za početak naredne godine, izložbu ”Rat sjećanja” imaće priliku pogledati i bihaćka publika u Gradskoj galeriji Bihać, 12. decembra 2016. u 19:00.

Memorijali predstavljeni na izložbi svjedoče o jednom besmislenom ratu koji osim što je odnio ljudske živote, uticao je i na privid mira koji danas živimo.

Da bismo uopšte mogli nastaviti dalje, dužni/e smo adekvatno komunicirati o našoj prošlosti. Bolno je, mučno, ali nužno kako bismo gradili kulturu mira kroz promociju kulture nenasilja.

CNA godinama radi sa ratnim veteranima, i oni dolaze na izložbe. Rat nije bio njihov izbor već nužnost. Njihova okupljanja iako dolaze sa sve tri zaraćene strane mogu poslužiti kao nauk svima. Jedino građenjem zajedništva uz adekvatan odnos prema kulturi sjećanja možemo prevazići postojeće probleme.

Svaki spomenik predstavljen na izložbi prati njegova identifikacijska kartica, u kojoj je označeno kome je, kad i gdje podignut, odnosno nije podignut, što je slučaj s neobilježenim mjestima stradanja.

Proces prikupljanja službenih podataka tokom istraživanja bio je zahtjevan jer je komunikacija s relevantnim institucijama i lokalnim vlastima pokazala da je nadležnost nad ovim procesom najčešće nejasna te da o podignutim spomenicima ne postoje sistematično prikupljeni podaci.

Vjerujemo da putem izložbe ”Rat sjećanja” postavljamo osnovu za konstruktivni javni dijalog i nadamo se da ćete nam se pridružiti na otvaranju izložbe u Bihaću.

Sažetak monografije ”Rat sjećanja” možete pronaći na

http://nenasilje.org/publikacije/pdf/Rat_sjecanja.pdf