Odluka Žalbene komisije Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini povodom žalbe Aleksandra Žolje

Povezani članci

• MINISTARSTVO NDH
• Zajednička poruka Amerike i Evrope: Niko ne smije negirati genocid u Srebrenici!
• Podgrijavanje rata
• Marinko Čulić: Kako smo u 2012. ušli s Tuđmanom
• Model Lora
• Predrag Lucić: Bejzbolne reforme Dragana Čovića

ODLUKA
Žalbene komisije Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini

povodom žalbe g. Aleksandra Žolje

na tekst objavljen na portalu tacno.net 14.05.2016. g. pod naslovom

„Od velikosrpstva dva putića“

 ŽALBA SE PRIHVAĆA

Prekršen Kodeks za štampu i online medije BiH

Opšte odredbe

Član 2 – Urednička odgovornost

Član 3 – Huškanje

.Tekst pod naslovom „Od velikosrpstva dva putića“ je komentar i izražavanje mišljenja o političkim skupovima koji su se desili u Banja Luci 14. maja 2016.

Činjenica da su na tim skupovima sudjelovali Sonja Karadžić i Darko Mladić ne daje za pravo autorici teksta da sve građane u RS etiketira kao „ultimativno fašističko društvo“.

To predstavlja govor mržnje.

Na takav se način podstiče na netoleranciju i mržnju prema svim građanima Republike Srpske, uključujući i one koji ne podržavaju ni jedan ni drugi politički blok.

Žalbena komisija Vijeća za štampu utvrđuje kršenje Kodeksa za štampu i online medije, Član 3 – Huškanje, Član 2 – Urednička odgovornost i Opšte odredbe u kojima se nalaže poštivanje „opšteprihvaćenih društvenih standarda pristojnosti i poštivanja etičke, kulturne i religijske raznolikosti BiH“.

Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH prihvatila je žalbu g. Aleksandra Žolje na tekst „Od velikorspstva dva putića“, objavljen na portalu tačno.net 14.05.2016. g., u kojem je, objavljeno:

 Pompezno najavljivani i još pompeznije osporavani skup opozicije je završio. Baš kao i Dodikov kontra-miting. Sve je bilo bez incidenata i bez rezultata. No, maske su pale. Od kada je Milorad Dodik na vlasti, opozicija u Republici Srpskoj ne miruje upozoravajući na Dodikov razorni kriminal. No sve vrijeme, što se u medijima često prešućuje, opozicija ima ideološku poziciju identičnu Dodikovoj“. Dalje su navodi: „Otuda su današnji protesti zapravo parada republičkosrpske šizofrene borbe za položaj. A taj položaj, treba li podsjećati, počiva na mrtvim kostima ubijenih građana, onih ‘drugih i drugačijih’ na koje se u svom krajnje ciničnom govoru Milorad Dodik danas referirao. No, kako stvari s baštinjenjem rezulatata rata stoje, Dodik u opoziciji ima ozbiljnog konkurenta. Opozicija se, kao da je nasjela na priče Milorada Dodika o izdajništvu, sve vrijeme trudila dokazati da su hard-core Srbi više nego li SNSD. Otuda su se protesti i kontra-miting pokazali kao neka postmoderna forma svečetničkog sabora. Dok je SNSD za svjedoka svoje srpskosti prizivao sina Ratka Mladića, dotle nam se s opozicione bine smiješila Sonja Karadžić, kćerka jednog od utemeljitelja Republike Srpske i haškog osuđenika za genocid. Pozicija je s ponosom poručivala: ‘Naš najveći uspjeh u ratu je bio što se nismo podijelili na četnike i partizane’. Opozicija je neprestano ponavljala da se nema čega stidjeti, misleći na rat. Valjda nekome ni više od sto hljada mrtvih nije razlog za stid. Dodik je grmio o tome kako tamo gdje nije stala noga srpske vojske nema slobode. O tome svjedoče stratišta onih koji se nisu pronašli u velikosrpskoj ‘slobodi’, poput Tomašice, Srebrenice, Prijedora, Višegrada, Kozarca, Zvornika, Foče i drugih mjesta. Istovremeno je opoziciona nova nada srpske politike i mala kći velikog ratnog zločinca, Sonja Karadžić, prenosila okupljenima ‘očinske’ poruke za koje je nedvosmisleno jasno odakle dolaze, a opozitni puk je odgovarao skandiranjem ‘Rašo, Rašo’. Na sceni opozicije je sve ono što se označava kao četništvo bilo, koje li ironije, mnogo otvorenije nego li Dodikovo“.

Na kraju teksta se navodi: „Zato su se današnji skupovi pokazali kao protesti opozicionih velikosrba protiv pozicionih velikosrba. Društvo u kojem je opozicija Sonja Karadžić, a pozicija Milorad Dodik s punim ustima Ratka Mladića je ultimativno fašističko društvo. Otuda je odaslana i važna predizborna poruka. Svi koji danas žive u RS mogu birati koje četnike žele na vlasti: velikosrbe koji sebi tepaju da su socijaldemokrate ili velikosrbe koji sebi ne tepaju da su socijaldemokrate“.

Povodom navoda iz ovog teksta, Vijeću za štampu u BiH, obratio se g. Aleksandar Žolja, iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Mreže za izgradnju mira, naznačivši da su tekst „prenijeli na mreži za izgradnju mira“ kao i sljedeće:

„Onda nam se čovjek obratio žalbom da taj tekst širi govor mržnje. Naš Upravni odbor je rekao da to jest govor mržnje i mi smo povukli tekst i odgovorili dotičnom da smo to uradili i ja sam mu sugerisao da se obrati i Žalbenoj komisiji Vijeća za štampu u BiH“.

Žalbena komisija Vijeća za štampu u BiH, na sjednici održanoj 27.05.2016. g., razmotrila je žalbu g. Aleksandra Žolje, tekst „Od velikosrpstva dva putića“ od 14.05.2016. g., i odgovor gl. urednice Galić. Utvrđeno je kršenje Kodeksa za štampu i online medije BiH: Opšte odredbe, Član 2 – Urednička odgovornost, i Član 3 – Huškanje.

Urednica portala tacno.net u svome je odgovoru na upit Vijeća za štampu o objavljenom tekstu, postavila pitanje  – „Šta je tačno govor mržnje u toj kolumni?“

Ovaj je tekst komentar i izražavanje mišljenja o političkim skupovima koji su se desili u Banja Luci 14. maja 2016. Činjenica da su na tim skupovima sudjelovali Sonja Karadžić i Darko Mladić ne daje za pravo autorici teksta da sve građane u RS etiketira kao „ultimativno fašističko društvo“. To predstavlja govor mržnje. Na takav se način podstiče na netoleranciju i mržnju prema svim građanima Republike Srpske, uključujući i one koji ne podržavaju ni jedan ni drugi politički blok.

Time je prekršen Član 3 – Huškanje, Član 2 – Urednička odgovornost i Opšte odredbe u kojima se nalaže poštivanje „opšteprihvaćenih društvenih standarda pristojnosti i poštivanja etičke, kulturne i religijske raznolikosti BiH“.

 Opšte odredbe, Kodeksa za štampu i online medije BiH: „Novinari štampe i online medija u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu „novinari“) imaju obavezu da prema javnosti održavaju visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima.

Dužnost novinara i izdavača štampe i online medija je poštivati potrebe građana za korisnim, blagovremenim i relevantnim informacijama, kao i braniti načela slobode informisanja i pravo na pravedan komentar i kritičko novinarstvo.

Novinari će se pridržavati opšteprihvaćenih društvenih standarda pristojnosti i poštivanja etničke, kulturne i religijske raznolikosti Bosne i Hercegovine.

Novinari će se pridržavati standarda ljudskih prava definisanih u međunarodnim i bosansko-hercegovačkim aktima o ljudskim pravima.

Novinari će razvijati svijest o ravnopravnosti polova i poštivanju osobenosti kao integralnog dijela ljudskih  prava.

Novinari će štititi prava pojedinca, dok će u isto vrijeme podržavati pravo na informaciju koja služi javnom interesu. Ovaj Kodeks treba posmatrati u svjetlu oba pomenuta značenja“.

Član 2 – Urednička odgovornost, Kodeksa za štampu i online medije BiH: „Najvažnija odgovornost novinara i urednika je osigurati da njihov rad bude usmjeren ka poštivanju istine, kao i prava javnosti da sazna istinu. Novinari će u svakom trenutku obavljati svoj posao u duhu pravednosti, istinitosti i pristojnosti pri sakupljanju informacija, izvještavanju i predstavljanju mišljenja.

Plagijati, falsifikovanje, namjerno prikrivanje važnih činjenica, primanje mita ili usluga, koji bi uticali na rad novinara ili urednika, najteži su moralni prekršaji ove profesije“.

Član 3 – Huškanje, Kodeksa za štampu i online medije BiH: „Novinari će u svakom trenutku biti svjesni opasnosti koja se javlja kada mediji govorom mržnje podstiču diskriminaciju i netoleranciju. Imajući u vidu takvu opasnost, novinari će dati sve od sebe kako ne bi huškali i/ili podsticali mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, pola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja. Novinari neće ni pod kakvim okolnostima podsticati krivična djela ili nasilje“.

 Članovi/ce Žalbene komisije: Predsjedavajući, prof. dr Miodrag Živanović; advokat Dražen Zubak; sutkinja Nada Arsenić; prof. dr Enes Osmančević; novinar Fuad Kovačević; novinar Milan Šutalo i novinarka Suzana Mijatović.

 Predsjedavajući Žalbene komisije

 Prof. dr Miodrag Živanović