BNTV I HAYAT: A šta kažu naši borci?

Povezani članci

• FTV I BHT1: SVE ŠTO NISTE HTJELI ZNATI O SDA
• ZAŠTO POLITIČARI MORAJU TUMAČITI PRESUDU?
• RTRS I BNTV: PREDSJEDNIČKO PROTIV PROFESIONALNOG NOVINARSTVA
• O ČEMU ŠUTIMO KADA NE GOVORIMO O SUĐENJIMA U HAAGU?
• PONOVNI PAD AL JAZEERE I UBJEDLJIVI KONTINUITET N1
• FTV I BHT1: KOGA BRIGA ŠTO GRAHOVO GORI

Hapšenje pripadnika Armije BiH propraćeno je reakcijama boračkih udruženja, a obje televizije prenosile su isključivo reakcije boraca iz svog entiteta. Ovdje se pokazalo koliko su monitorisani mediji određeni etničkim karakterom, kao i koliko je naša medijska scena podijeljena po linijama za koje često vjerujemo da su prevaziđene

Piše: Uglješa Vuković, analiziraj.ba

BNTV: Mektić, Bosić i drugi prilozi

29. decembar 2015. – 4. januar 2016.

POSTPRAZNIČNO TRIJEŽNJENJE: Već drugi dan nove godine, urednica Suzana Rađen-Todorić donosi nam nekoliko turobnih priča o nimalo ružičastoj ekonomsko-socijalnoj stvarnosti. Prilozi su zanimljivo ispričani, izdvajanjem najznačajnijih dijelova, a publika se mogla upoznati s dugovanjima javnih preduzeća, negativnim revizorskim izvještajem o Željeznicama RS i neredovnim platama zdravstvenih radnika u Istočnom Sarajevu. Praksa čitanja i prikazivanja revizorskih izvještaja zaslužuje pohvalu, jer to je način da se popularizuje i široj javnosti približi rad nezavisne institucije koja prati rad svih drugih javnih institucija.

POLITIČKE IZJAVE ILI PROMIDŽBENI PROGRAM: “Nema privilegovanih u borbi protiv korupcije”, kazao je Mektić. Praksa da se izjave visokih dužnosnika pretoče u zasebne dugometražne priloge izgleda kao zakupljeni termin u svrhe političkog marketinga. Naročito ako u odabranim izjavama ne postoji drugačiji ili neočekivani sadržaj, ili nešto što je od posebnog interesa za javnost. Urednica S. Rađen Todorić u ponedjeljak je u dnevnički sadržaj uvrstila još dvije izjave političke prirode dvojice visokih funkcionera (Mladen Bosić iMladen Ivanić) koje se ni po čemu ne razlikuju od njihove redovne retorike, a dobile su tretman izdvojenih priloga u prvim minutama. U drugom dnevniku BN-a često dominiraju političke izjave, a nije rijetko da se daje prostor i reakcijama, čime se informativni sadržaj pretvara u bulevarsko štivo stranačkih prvaka.

NACIONALNI MEDIJ S ENTITETSKOM POKRIVENOŠĆU: Snježne padavine sad su već tradicionalno iznenadile putare i gradske službe, a BN nam trećeg januara donosi vijesti o stanju u svim većim gradovima Republike Srpske. U duhu vjerovanja da slika govori više od riječi, gledaoci su se sami mogli uvjeriti kako izgleda paralisana Banjaluka, ali i drugi gradovi. Svaki dodatni komentar bio je suvišan. Prikazom stanja u svim većim gradovima, BNTV je opravdala status nacionalne televizije u dijelu zemlje, tj. u jednom od entiteta, jer iz datih reportaža očevidno je bilo da je cilj pokriti dešavanja u cijeloj RS (urednik Slobodan Durmanović). Ne postoji mnogo televizija koje mogu u istoj emisiji u jednom danu izvještavanjem pokriti sve veće gradove u manjem bh. entitetu.

PLUS SEDMICE:

Drugog januara dnevnik je bio ispunjen sadržajnim prilozima ekonomsko-socijalne tematike.

MINUS SEDMICE:

Sadržaj od četvrtog januara, obojen pojedinačnim političkim izjavama u kojima se ne prepoznaje pretežni interes šire javnosti, najveći je minus sedmice jer je u času pretvorio dnevnik u zakupljen termin.

OCJENA: 6

HAYAT: Solidan početak godine

29. decembar 2015. – 4. januar 2016.

PO ČEMU ĆEMO PAMTITI 2015. GODINU? Vijesti u 7 otvorile su novu godinu listama najznačajnijih događaja u 2015. godini (urednik Alem Karamešić), i to u različitim oblastima (politika, ljudska prava, zaštita okoliša). Posebno je obrađena izbjeglička kriza, s osvrtom na poražavajuće brojke i činjenice, a čini se da podsjećanje gledalaca na najbitnije događaje iz tek okončane godine ima smisla. Početak nove godine iskorišten je za pravljenje presjeka, a u eri svakodnevnog suočavanja s novim i svježim informacijama ponekad je potrebno izdvojiti ono što ćemo i historijski pamtiti. Ili ono što zaslužuje češći pomen i duži osvrt. Karamešić je ispravno prepoznao razmjere izbjegličke krize, dajući im posebnu pažnju u godišnjem osvrtu.

ODGOVORNO O VRŠNJAČKOM NASILJU: Samoubistvo četrnaestogodišnjeg dječaka u Sarajevu već danima izaziva sumnje u postojanje vršnjačkog nasilja, koje je ujedno bilo i razlog tragedije. U Temi dana (urednik Nihad Sadiković), novinari Hayat televizije upoznaju nas sa sve češćim pojavama vršnjačkog nasilja u našem društvu, a poduža minutaža ustupljena je i psihologu koji je objasnio posljedice zlostavljanja. Temi se nije pristupilo senzacionalistički, pa je konkretni slučaj, koji je bio povod tematskoj obradi, ozbiljno pripremljen, bez upuštanja u slobodne komentare ili smjele optužbe.

OBJEKTIVNO, SVE SA ALUZIJOM: Dana 29. decembra, Melina Rašidović sumirala je stanje u Republici Srpskoj u svjetlu donošenja novog zakona o radu. Prilog je krasio uravnotežen pristup koji je uključivao različite stavove i mišljenja (vlast, opozicija, sindikat). Rašidovićka je, praveći osvrt, uspjela stvoriti dojam da je posrijedi objektivno izvještavanje koje ne prećutkuje suprotstavljene stavove, ali se i ne libi stvoriti izvjesne aluzije, poput one u naslovu koja stavlja upitnik pored “Demokratija u RS-u?”.

PLUS SEDMICE:

Stanje u RS-u prikazano je odmjerenim pristupom, a utisak je da je događaj koji je podijelio javnost posmatran s profesionalne distance.

MINUS SEDMICE:

Jednostrano bilježenje reakcija u slučaju hapšenja pripadnika Armije BiH.

OCJENA: 8

KOMPARATIVNA ANALIZA:

Vijest o hapšenju pripadnika Armije BiH propraćena je bilježenjem reakcija boračkih udruženja, a obje televizije prenosile su isključivo reakcije boraca iz svog entiteta. Ovdje se pokazalo koliko su monitorisani mediji određeni etničkim karakterom, kao i koliko je naša medijska scena podijeljena po linijama za koje počesto vjerujemo (priželjkujemo?) da su prevaziđene. No, pokušajmo stvari posmatrati strogo profesionalno. Odluka da se prenesu odjeci u vezi s hapšenjem zahtijevala je da se stvar posmatra dalje od entitetskog plota, ako su već urednici smatrali da se radi o kontroverznom događaju. Najposlije, prenos suprotstavljenih reakcija učinio bi samu vijest dramatičnijom i efektnijom, čime se još više razotkriva urednički motiv zasnovan na opredjeljenju da treba pratiti isključivo unutaretničke/entitetske reakcije.