Promovirana knjiga Dragana Markovine “Jugoslavenstvo poslije svega” u Mostaru

Povezani članci

• U ponedjeljak predstava “Neće biti smak svijeta” u NPM-u
• Kultura falsifikata
• Zija Dizdarević: NE!
• Zbogom, Brančilo
• Jasmila Žbanić i “Quo Vadis, Aida?” nisu osvojili BAFTA nagradu
• “Anđeo Srebrenice” imenovan za Erasmus

Foto: šg

Još od Alekse Šantića, Mostar nije imao mislioca s kojim se tako vezao kao s  dr. Draganom Markovinom. Mostarski princ, okupio je sinoć civilizovani, ujedinjeni, bivši Mostar, onaj Mostar kojeg nije mogla uništiti ni opsada, ni logori, Mostar koji se odupire teroru izetbegovićevskočovićevske šovinističke politike. Mostar koji je sinoć bio Grad.

U kongresnoj dvorani hotela Bristol u Mostaru promovirana je knjiga Dragana Markovine “Jugoslavenstvo poslije svega”. O knjizi su govorili dr. sci. Esad Bajtal, dr. sci. Drago Bojić, autor Dragan Markovina te Dragan Stojković iz izdavačke kuće “MostArt” iz Beograda, a u organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala tacno.net.

Izdavač Dragan Stojković obradovan i iznenađen atmosferom, emocijama i brojem prisutnih Mostaraca, istakao je i da samo broj prisutnih na ovoj promociji potvrđuje da jugoslavenstvo nije mrtvo i da je vrijedilo objavljivati knjige na ovu temu na našem govornom području: “Govoriti danas, 25 godina nakon raspada zemlje, o Jugoslaviji i jugoslavenstvu kao takvom, u gotovo svim društvima na postjugoslavenskom prostoru, izlaže autora značajnom riziku od izolacija, preko prešućivanja, do otvorenih napada (…) Istinski demokratska društva u pravilu potiču razgovore o svim bitnim pitanjima koja doista zanimaju javnost. S te strane ova knjiga dokida šutnju o jednom važnom pitanju i realnosti koja se na kulturnom planu događa, sviđalo se to nekome ili ne. Na kraju krajeva, to što se neka tema ne problematizira, ne znači da je nema i da će je se šutnjom ukloniti.”

Četvrta knjiga Dragana Markovine Jugoslavenstvo poslije svega, nije samo Draganov omaž  ideji Jugoslavije države već priča o humanističkoj ideji jugoslavenstva u kulturnim prostorima i povezivanju emancipatroskih ideja koje nisu nužno političke ali postoje kao činjenice i to se treba uvažavati i analizirati. Knjiga govori o procesima i pojedincima na prostorima Jugoslavije kao: Stipe Šuvara, Branimira Štulića, Gorana Babića, Ferala….

“Bavio sam se temom koja je u posljednjih 25 godina proskribirana u javnosti i u društvima svih zemalja bivše Jugoslavije. Stoga mi je bilo važno da se ta tema vrati u javnost”.

Među tim temama, kako navodi Markovina, su se našli i pojedinci koji su izgubili svoje bitke poput Džonija Štulića, Gorana Babića, Stipe Šuvara.. Ističe kako su oni nagovještavali što bi se moglo dogoditi društvu u Jugoslaviji ukoliko se nastavi u smjeru nacionalizma.

Drugi dio knjige se bavi ljudima, poveznicama koji održavaju kulturne veze na području bivše države, ljudi poput Viktora Ivančića, Aleša Debeljaka itd.

Prof. dr. Esad Bajtal istakao je da je Dragan Markovina otvorio jednu tabuiziranu temu postavljajući pitanje zašto je to tako. A tako je jer je Jugoslavija u odnosu na sve države nastale njenim raspadom bila organizovana i sređena država s jasno postavljenim vrijednosnim sistemom koji je danas potpuno iščezao.

Bajtal je također istakao kako je vrlo simptomatično da političko-vjerske elite u svim zemljama nastalim raspadom SFRJ doslovno zabranjuju bilo kakvu priču o Jugoslaviji i sjećanje na nju. Naglasio je da knjiga “Jugoslavenstvo poslije svega” kritički poredi dvije stvarnosti, pri čemu je prisutna “poraznost realnosti u kojoj živimo”, podsjetivši na masovnu nezaposlenost, te sve druge oblike oštrog pada standarda u današnjici u odnosu na vrijeme SFRJ.

Prof. dr. Drago Bojić kazao je da je veoma važno što se ova knjiga pojavila jer o Jugoslaviji i jugoslavenstvu govori na jedan drugačiji način. Jugoslavenstvo Dragana zanima kao kulturna činjenica a ne iluzija o obnovi njene državotvornosti.

Sve su knjige rasprodane a ljudi su, s neskrivenim oduševljenjem,  nasmiješeni čekali na potpis autora. Markovina je na kraju dobio i hrpu čuvenih mostarskih hurmašica.

Još od Alekse Šantića, Mostar nije imao mislioca s kojim se tako vezao kao s  dr. Draganom Markovinom. Mostarski princ, okupio je sinoć civilizovani, ujedinjeni, bivši  Mostar, onaj Mostar kojeg nije mogla uništiti ni opsada, ni logori, Mostar koji se odupire teroru izetbegovićevskočovićevske šovinističke politike. Mostar koji je sinoć bio Grad.