Demonstracije – odgovor na nasilje nad zakonima!

Povezani članci

• „Sedam uzdaha“ na novoj sceni ‘Potkrovlje’ Mostarskog teatra mladih
• Ratko Mladić osuđen na doživotni zatvor
• Beograd traži pomoć Turske u dijalogu s Prištinom
• Bajtal: Zadatak srpske i srbijanske politike u BiH
• Ni rat ni mir
• Fantastična Lana Pudar izborila finale Svjetskog prvenstva u još jednoj disciplini

Nezadovoljnici nisu protiv „socijalnih“ i povlaštenih penzija, već opravdano traže da se iz budžeta izmiruju obaveze prema tim kategorijama, kako bi redovno penzionisani imali „crkavicu“ koju su tokom radnog vijeka zaradili. Sada imamo situaciju da su budžetska primanja – sa stanovišta ekonomske moći društva – nelogično visoka, a mirovine stotina hiljada penzionera nezakonito niske i sa moralnog stanovišta sramne. To su uzroci koji penzionere opravdano navode na protest.

Piše: Vehid Jahić

Penzioneri više neće trpiti poniženja koja im nameću vlade i vladajuće naciokratske oligarhije u F BiH i BiH. Na nasilje nad zakonima, koje vlastodršci čine nad Fondom PIO/MIO F BiH, dovodeći penzionere u sferu ekstremnog siromaštva, odgovoriće demonstracijama. Aktivisti SPU BiH će učiniti dodatne napore da sinhroniziraju aktivnosti „pobune“ sa Savezom udruženja penzonera/umirovljenika F BiH, jer je pozicija svih podjednako ugrožena oholim i osionim ponašanjem dosadašnjih vlada i istih vladajućih oligarhija. Nije eksplicite pominjano, ali se podrazumijeva – SDA, HDZ, SDP, te njihovih koalicionih saučesnika poput S BiH, NS Radom za boljitak i drugih povremenih partnera vladajućih klika.

         To je temeljna poruka sa Kongresa SPU, koja se – kao neprekinuta nit – provlačila u izlaganjima dosadašnjeg predsjednika Stranke Mehmeda Nurkanovića, novoizabrane predsjednice Sonje Akšamije, te većine učesnika u raspravi. Kongres je, inače održan ove sedmice u Sarajevu, „pod embargom“ javnih servisa i ostalih medija.

         „Ovu i ovakvu vlast ni motikama ne možemo otjerati, a kamoli na miran način. Ako nas i naše zahtjeve vlast ne bude uvažavala idemo na demonstracije… Moramo se probuditi, moramo početi stvarati atmosferu za promjene (vlasti o.a.). Vlast nas prepoznaje samo par dana uoči izbora, da dobiju naše glasove. Svi koji ste pričali, pominjali ste nesporazume SPU i Saveza udruženja penzionera. To su nam nametnule vladajuće stranke “, kazala je – između ostalog – Sonja Akšamija.

         Učesnici u konresnoj raspravi su direktno optuživali vlast za radikalno i ubrzano siromašenje penzionera koji su ostvarili pravo na taj status u BH društvu. Optuživali su je da manipulacijama sa Fondom PIO/MIO kupuje glasove na izborima i socijalni mir, koristeći Fond za izmirenje socijalnih potreba koje su, po pravilu, obaveze budžeta. Na taj način vlast (Vlada F BiH o.a.) krši mnoge zakone i preuzete međunarodne konvencije. Na drugoj strani, ukazivale su „sijede glave“ da se vlast pretjerano zadužuje u inozemstvu, kako bi osigurali blagostanje za vladajuće oligarhije, te za prekobrojan i skup vladajući aparat države.

         Kako to konkretno izgleda dovoljno je navesti nekolicinu parametara. U EU prosječna penzija je 50, a U BiH 40 posto prosjeka zaposlenih. U većini europskih zemalja parlamentarci imaju plate koje  iznose 2-2,5 prosjeka zaposlenih, ili četiri do pet prosječnih penzija, a naši parlamentarci imaju 6,2 prosječne plate, ili 14 prosječnih penzija. Prema podacima PIO/MIO oko 800 firmi u F BiH nije povezalo oko 750.000 godina radnog staža i po tom osnovu duguju Fondu milijardu i 99 miliona maraka. Po podacima Numeba – najveće svjetske baze podataka – u posljednjoj deceniji – potrošačka korpa je poskupila za 140 posto, prosječne plate u BiH su porasle za 68, a penzije s amo 12 posto. Svugdje u svijetu pravo na penziju se stiče, a u BiH „uvode“ u pravo na penziju, a  u tom segmentu ima i povlaštenih (većih penzija nego što to „omogućava“ radni staž). Taj, povlašteni dio, morao bi se nadoknađivati iz budžeta. Sličan je slučaj i sa najnižim i zajamčenim iznosima penzija. Umjesto da se tim kategorijama „socijalni dio“ nadoknađuje iz budžeta, vladajuće oligarhije su teret isplata prebacile na Fond PIO/MIO. Tako je Fond PIO/MIO od mirovinskog postao socijalni. Jer, oko 180.000 redovnih penzionera „daje socijalu“ za „uvedene“ u prava, umjesto da te obaveze izmiruje budžet.

         Povlaštenih penzija ima oko 20.000, od 177 sa najvišim iznosima od 2.174,48 KM, do skupine šest u kojoj je prosjek 473,92 KM, što je 113,46 KM veći od redovnog prosjeka. Prema preuzetim  obavezama, kada je odnos penzioner-zaposleni manji od jedan prema 1,3 država iz budžeta kompenzira pretpostavljene prihode Fondu PIO/MIO. Kod nas uz jednog penzionera ima 1,15 zaposleni, a država iz budžeta ne refundira ništa.

         Naveli smo mnoge parametre u vezi isplate mirovina, koje vlast ne poštuje. Zbog toga je Vlada F BiH od 2005. do 2009. godine, radi isplate povlaštenih mirovina, ostale penzionere nezakonito oštetila za 181 milion maraka. Vratila je 31,67, a do 2022. izmirivaće preostali dug od 149,3 miliona KM. Vlada svaki mjesec po osnovu „socijale“ i povlaštenih penzija Fond PIO/MIO zakida za 53,25 miliona KM. Kumulativno, Vlada F BiH je u zadnjoj deceniji „zakinula“ regularne ili redovne penzionere za ogromna novčana sredstva, koja je morala izmiriti za „socijalni“ i povlašteni  dio penzija. Zato je prosjek mirovina u F BiH samo 360,46 maraka, a ukupna primanja budžetskih „sretnika“ – poslanika, funkcionera i stranačkih oligarha do dvadeset puta veća, ne računajući druge naknade.

         To su razlozi koji penzonere opredjeljuju za opravdani protest, kako se čulo i na Kongresu SPU. Nezadovoljnici nisu protiv „socijalnih“ i povlaštenih penzija, već opravdano traže da se iz budžeta izmiruju obaveze prema tim kategorijama, kako bi redovno penzionisani imali „crkavicu“ koju su tokom radnog vijeka zaradili. Sada imamo situaciju da su budžetska primanja – sa stanovišta ekonomske moći društva – nelogično visoka, a mirovine stotina hiljada penzionera nezakonito niske i sa moralnog stanovišta sramne. To su uzroci koji penzionere opravdano navode na protest.

         Inače, Kongres SPU BiH je održan „pod embargom“ javnih medija. Učesnici su posebno bili kivni na javne servise, čiji rad plaćaju. Neki su u revoltu predlagali da pozovu penzionere na prekid plaćanja TV pretplate, ali je to odbijeno, jer je nezakonito. Kako se na skupu čulo, isti ti mediji su nas šest mjeseci „gnjavili“ sa kongresima vladajućih naciokratsko-oligarhijskih stranaka, a valjda po nalozima vlasti nisu željeli čuti – šta govore ugrožene mase penzionera. Zato možda i nisu došli.