Putin: Aneksijom Krima ispravljena nepravda

Povezani članci

• Trump nagovijestio da bi mogao treći put u predsjedničku utrku
• Gubitak pamćenja u vrtu nasilja
• Bombaški napad u Pakistanu, 45 mrtvih
• Slovenija: Pod vodom više stotina kuća, Drava raste
• Australija traži snažnu prisutnost SAD-a u Aziji
• Tajvan kaže da kineski avioni i brodovi izvode vježbu simulacije napada

Pripajanjem Krima Rusiji je ispravljena historijska nepravda, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ne žali zbog toga što je Krim pripojen Rusiji 2014. godine zato što je time ispravljena historijska nepravda.

“Mislim da smo učinili pravu stvar i ne žalim zbog toga”, rekao je Putin u intervjuu za u nedjelju emitirani film “Predsjednik” na televizijskoj stanici Rusija 1, posvećen 15. godišnjici početka njegovog prvog mandata na mjestu šefa države, prenio je AFP.

“Kada branimo naše interese, onda idemo do kraja”, rekao je on, prenosi Tanjug.

Objašnjavajući razlog za preuzimanje Krima, Putin je rekao da je bila historijska greška to što je sovjetski lider Nikita Hruščov Krim, koji je bio u sastavu Rusije, dao Ukrajini 1954. godine.

Tada je to, kako je rekao, bio simboličan potez jer su i Rusija i Ukrajina bili u Sovjetskom Savezu.

Odbrambene veze

Nordijske zemlje su se ranije ovog mjeseca dogovorile da pojačaju odbrambene veze i da povećaju solidarnost s baltičkim državama, te da mjerama zastrašivanja pojačaju sigurnost u tom području, poručujući da Rusija predstavlja najveći izazov evropskoj sigurnosti.

U zajedničkoj izjavi ministri odbrane Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda poručili su kako se sjeverna Evropa mora pripremiti za moguća krizna stanja ili incidente zbog Rusije.

“Ruski čelnici pokazali su kako su spremni na praktično i efektno korištenje vojnih sredstava kako bi postigli političke ciljeve, čak i ako to uključuje kršenje načela međunarodnog prava”, navodi se u ministarskoj izjavi objavljenoj u listu Aftenposten.

“U Baltiku i u našim sjevernim područjima postoji povećana vojna i obavještajna aktivnost”, kazali su ministri.

Oni su dodali da ih ruska vojska izaziva duž njihovih granica, a u Baltiku je bilo više povreda granice.

Zajednička izjava ministara odbrane nordijskih država objavljena je u trenutku povećane napetosti u Evropi, nakon što je Rusija prije godinu dana anektirala ukrajinski poluotok Krim.

Na sjeveru Evrope raste zabrinutost zbog moguće ruske intervencije, posebno zbog toga što u baltičkim zemljama živi mnogobrojna ruska manjina.

Izvor: Agencije