Napadi na tvornice: Teški nemiri prilikom antikineskog protesta u Vijetnamu

Povezani članci

• Da li je Njemačka evropski ekonomski bolesnik?
• Milionska nagodba sa američkim Indijancima zbog opioida
• Washington nametnuo sankcije Iranu zbog kršenja ljudskih prava
• SAD optužile Rusiju za napad na konvoj humanitarne pomoći u blizini Alepa
• Vrhovna sutkinja u procesu oko Bexita: Ko je ledi Hale?
• Putin: Povlačenje SAD iz nuklearnog sporazuma vodi do trke u naoružanju

Antikineske demonstracije u Vijetnamu: Vlada u Hanoju je proteste iznimno dozvolila

By: syd/AP/Reuters
Preveo: Ešref Zaimbegović

U Vijetnamu su eskalirali protesti protiv kineske vlade. Napadači su opljačkali i zapalili mnogobrojne fabrike. Proteste je izazvao konflikt između Hanoja i Pekinga oko grupe ostrva u Južnokineskom moru.

Vijetnam je doživio najteže nemire poslednjih godina. Demonstranti su na jugu zemlje opljačkali i zapalili više tvornica. Očigledno je da su napadači smatrali da industrijska postrojenja pripadaju Kinezima – u stvarnosti većina je pripadala Tajvancima i Južnokorejancima.

Nemire je izazvao konflikt između Vijetnama i Kine oko prava na posjed u Južnokineskom moru. Peking je postavio platformu za bušenje 120 nautičkih milja od vijetnamske obale. Vijetnamska vlada smatra da oblast oko Paracel i Spratly ostrva pripada Vijetnamu i zatražila je momentalno povlačenje platforme.

Hanoj je poslao brodove u tu oblast gdje su oni, prema vlastitim izjavama, bili napadnuti od kineskih brodova. Kina je opet predbacila vijetnamskim brodovima da su više puta udarali njihove brodove.

Sada se konflikt prenio na kopno. Prema podacima stranih diplomata na antikineskim demonstracijama u Vijetnamu učestvovalo je oko 20 000 ljudi. Nemiri su se koncentrisali na industrijski park u provinciji Binh Doung, koji je proteklih godina izgrađen da bi privukao inostrane investitore.

Peking smatra da mu pripada cijelo Južnokinesko more

Ukupno petnaest tvornica je zapaljeno a stotine daljih je opljačkano, rekao nam je Tran Van Nam, potpredsjednik Narodnog komiteta u nemirom zahvaćenoj provinciji. Napadnuti su strani radnici i služba obezbjeđenja. Ekstremisti su u početku mirne proteste pretvorili u eskalaciju nasilja.

U više drugih industrijskih postrojenja se ne radi. Da bi se spriječili dalji napadi mnogi inostrani industrijalci su na ulazne kapije izvjesili transparente sa parolama kao “Mi volimo Vijetnam” i Hoang Sa, Truong Sa -Vietnam”. Huong Sa i Trang Sa su vijetnamska imena za Paracel i Spratly ostrva.

U autoritarnom režimu Vijetnama javni protesti su izuzetak. Vlada je prošlog vikenda dala rijetku dozvolu za demonstracije protiv Kine. Od države kontrolisani mediji izvještavali su euforički o ovim manifestacijama.

I Peking i Hanoj imaju komunističke vlade. U prošlosti su državna rukovodstva svoje sporove rješavali iza kulisa. Poslije postavljanja kineske platforme za bušenje to se izmjenilo.

Vlada u Pekingu smatra da joj pripada skoro cijelo Južnokinesko more, gdje se pod morskim dnom pretpostavljaju velika rudna bogatstva. Filipini su predbacili Kini da počinje sa gradnjom piste na Johnson South Reef  koji pripada Spratly ostrvima. Jedan govornik ministarstva vanjskih poslova rekao je da je Kina prošle sedmice tamo transportovala mašine i zemlju.

USA su predbacile Kini provokativno ponašanje. Vlada u Washingtonu ima “ozbiljne primjedbe”  na kinesko ponašanje rekao je ministar vanjskih poslova John Kerry svome kineskom kolegi Wang Yiu u telefonskom razgovoru.

spiegel.de