Nikolić: „Moskva koristi presedan Kosova“

Povezani članci

• Katastrofa u Čileu: Požar “progutao” najmanje 500 kuća
• Zastave, pjesma, sjećanja i antifašisti iz svih karajeva BiH na 79. godišnjici “Igmanskog marša”
• Zašto sam na ivici da spalim svoj izraleski pasoš
• Epidemija desnila: Putinova posluga u Skupštini Srbije
• U njemačkom parlamentu predložen zakon o eutanaziji
• Čileanski predsjednik raspisao referendum o novom ustavu

Foto  (c) APA/BUNDESHEER/CARINA KARLOVITS

Intervju vodio: Wieland Schneider
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Die Presse: Hoće li Srbija priznati pripajanje Krima Rusiji?

Tomislav Nikolić: Srbija ima veoma dobre odnose kako sa EU tako i sa Rusijom. Srbija neće moći bez EU i mi ulažemo velike napore da postanemo član EU. Međutim Srbija ne može ni bez Rusije. Veliko tržište koje nudi Rusija je od ogromnog značaja. Mi se nećemo miješati u politiku velikih i zalažemo se za poštovanje međunarodnog prava i za ista pravila za sve.

Rusija je pripajanje Krima argumentirala i navodnim presedanom Kosova. Do sada Rusija nije priznala nezavisnost Kosova. Bojite li se da će Rusija – logičnim redoslijedom – ipak morati priznati Kosovo?

Ne. To se neće nikada dogoditi. Ali zašto to sve ne obrnete? Zašto to ne pogledate sa strane EU? Eu nije priznala odvajanje Krima od Ukrajine ali je većina država EU priznala državnost Kosova. Mi smo sada svjedoci daljih separatističkih nastojanja i u Evropi. I Rusija koristi presedan Kosova i ne priznaje Kosovo, ali odvajanje Krima priznaje u svakom slučaju.

U odnosu na Krim Kosovo nije pripojeno ni jednoj drugoj državi. A na Kosovo su se desile teške povrede ljudskih prava od strane srpskih trupa.

Kada hoćete da opravdate jednu odluku možete uvijek naći argumente za to. Evropske države su suprotno međunarodnom pravu 1999. zajedno sa USA bombardovale Srbiju. Povreda ljudskih prava nije Casus Belli (povod za rat prim.prev.) u odnosu na to šta je već utvrđeno kao osnova moderne civilizacije. Istovremeno su stotine hiljada Srba bili protjerani ili ubijeni od strane Albanaca. Svi srpski ratni zločini koji su se dogodili nisu ni blizu tome šta se desilo samo jednoga dana 2004. na Kosovu i šta su Albanci tada uradili Srbima. Ako bi neko zapalio centar Beča ja bih rekao da je spaljena svjetska kultura. To se desilo na Kosovu razaranjem srednjovjekovnih srpskih manastira i crkava.

Vi kažete da takvih srpskih zločina nije bilo: međutim na Kosovu su ipak paljene džamije i desetine hiljada ljudi bilo je protjerano od strane srpskih trupa.

To su sve bili izgovori za intervenciju. Postoji izvještaj Dicka Martija o tome da su Albanci zlostavljali Srbe i na živo im vadili tjelesne organe i kasnije trgovali sa njima. Sve to je skrivano. Priče o logorima punim Albanaca služile su za to da se Srbi prikažu kao zlikovci. Kreiraju se takve storije – naprimjer da su u Račku ubijani albanski civili – i onda se bombarduje Srbija. Unesko raspolaže sa izvještajem o srpskom kulturnom naslijeđu koje je uništeno na Kosovu. Ja bih Vas zamolio da zatražite od Unesko-a izvještaj o uništenom kulturnom naslijeđu Albanaca.

Ja sam kao reporter 1999. vidio razorene džamije na Kosovu i u izbjegličkim logorima razgovarao sa Albancima koji su bili protjerani. To ipak nisu jednostavno izmišljene priče.

Kako bi izgledalo da smo mi napravili velike izbjegličke logore za Srbe koji su pobjegli iz Hrvatske i sa Kosova? Sa Kosova i Metohije je protjerano 200.000 Srba. Nestalo je 1.300 Srba o kojima još nema nikakvog traga. Ja ne želim da opravdavam ratne zločine pa ni one sa srpske strane. Odgovornim za srpske ratne zločine je suđeno u Hagu i mnogi su osuđeni. Optuženi Albanci sa Kosova su međutim oslobođeni samo da bi Srbi uvijek bili krivci.

U poslednje vrijeme održani su razgovori predsjednika vlada Srbije i Kosova. Sada je Vaša partija, SNS, pobjedila na izborima u Srbiji. Da li će se nakon formiranja nove vlade promjeniti nešto u načinu ovih razgovora?

Neće se promjeniti ništa. Jer već nakon što sam postao predsjednik mi smo rekli da ćemo ući u razgovore sa kosovskim Albancima. Mi smo dozvolili našim diplomatima da učestvuju na konferencijama na koje su pozvani i kosovski Albanci. Mi smo spremni dati Kosovu široku autonomiju – ali ništa više. Nezavisnost Kosova ne možemo priznati – bez obzira na sve posledice. I mnoge članice UN nisu priznale tu nezavisnost.

Najkasnije prilikom ulaska Srbije u EU ovo nejedinstvo oko statusa Kosova moglo bi postati problem: tada će se raditi o tome sa kojom teritorijom Srbija ulazi u EU.

To ovisi samo od EU. Ako bi EU rekla da uzima Srbiju bez Kosova to bi značilo da ona uopšte ne želi Srbiju. I EU bi tada rekla: prihvatamo Srbiju ali ne u formi i kojoj je ova zemlja članica UN.

Austrija se zauzela za to da Srbija dobije status kandidata. Šta očekujete sada od Austrije?

Ja polazim od toga da će Austrija podržati naš pristup EU. Jer naša istorija je usko povezana. Mi nismo imali samo ratne sukobe, Austrija je bila važno područje na kojemu su živjeli poznati Srbi. Priznanje Kosova od strane Austrije nije pomutilo naše odnose. Mi bismo htjeli unaprijediti naše bilateralne odnose sa Austrijom na svim područjima. Veliki broj Srba živi i radi u Austriji i oni su most koji nas spaja na najbolji način.

diepresse.com