Stjepan Mesić: Ni jedan spor nije moguće razriješiti, ako se podupire samo jedna strana, a zanemaruju gledišta i razmišljanja druge

Povezani članci

• Za osam mjeseci jedanaest žrtava femicida u Hrvatskoj
• U Austriji održana konferencija o jeziku i nacionalizmu
• UZBRDICE I/NIZBRDICE: Ljubo R. Weiss: ANTU PAVELIĆA pokopati na Mirogoju, u Zagrebu!
• Mediji u doba korone: Apokalipsa juče, danas, sutra
• Radikalizam i realpolitika
• Goran Sarić: “Mala” nasilna smrt (odlomci iz ratnog dnevnika)

Bivši predsjednik Republike Hrvatske, g. Stjepan Mesić, primio je u odvojene posjete veleposlanike Ukrajine i Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, Oleksandra Levčenka i Roberta Markarijana. Razgovarali su o razvoju događaja u Ukrajini, posebno na Krimu i o mogućim širim implikacijama tih zbivanja na evropsku, pa i svjetsku političku scenu. Veleposlanici su iznijeli poznata stanovišta vlada svojih zemalja i kronologiju događanja što su prethodila smjeni Predsjednika Ukrajine i jučerašnjem referendumu na Krimu.

         Bivši predsjednik Republike Hrvatske smatra da i u sadašnjoj situaciji, ma koliko se stanovišta Ruske Federacije s jedne strane i Ukrajine, Evropske unije i Sjedinjenih Država s druge činila nepomirljivima, treba tražiti i iznalaziti mogućnosti razgovora i postizanja rješenja, a da se pri tome uzimaju u obzir legitimni interesi svih zainteresiranih strana. Ni jedan spor nije moguće razriješiti, ako se podupire samo jedna strana, a zanemaruju gledišta i razmišljanja druge. Sporazum što je 21. veljače uz aktivno sudjelovanje ministara vanjskih poslova triju država Evropske unije i predstavnika Ruske Federacije postignut u Kijevu između predsjednika Janukovića i predstavnika oporbe, a koji nikada nije realiziran, mogao bi biti polazišna točka za pregovore u koje nitko ne bi smio ući sa čvrstim preduvjetima. Tvrde sankcije koje će nedvojbeno izazvati protusankcije samo će produbiti krizu i učiniti svaki pokušaj njezinoga rješavanja težim i složenijim. Osim toga, povijesno nas iskustvo uči da pod sankcijama najviše trpe obični ljudi, a ne oni protiv kojih su navodno uvedene. Evropa previše dugo ide putem dalje izgradnje demokracije, ravnopravnih odnosa i otvorenih granica, da bi si sada smjela priuštiti put koji vodi u svojevrsnu reprizu hladnoga rata.