Političke hulje znat će da će im biti zapaljene stolice

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine protesti su u mirnoj fazi, koju obilježava informacijski rat. Svrha je slabljenje demonstracija i onemogućavanje plenuma na kojemu bi se trebali formulirati suvisli zahtjevi građana. Istovremeno, u Zenici će se također održati plenum, dok je u Unija sindikata Hercegovačko-neretvanske županije napravila veliki korak naprijed – podržali su prosvjede opovrgavajući da se radi o nacionalno motiviranoj pobuni. To je, nakon pobune Livnjaka, drugi veliki udarac nacionalističkim teorijama zavjera o događajima u Hercegovini. No, sarajevski sindikati i dalje ne podržavaju prosvjede radnika.

Dan uoči plenuma koji organiziraju građani Sarajeva u nekadašnjem klubu Access u kasarni Maršalka u 17.30 sati, među prosvjednike se umiješala skupina ljudi koja je dijelila letke s pozivima na plenum na Skenderiju.  I dok je potpuno jasno tko i s kojim ciljem poziva građane na okupljanje i formuliranje zahtjeva prema vlasti u srijedu, skenderijski plenum imao je obilježja diverzije. Dobra vijest je da se nitko nije pojavio na njemu, što znači da su se Sarajlije naučile nositi sa spinovima kojih je toliko da to prelazi svaku mjeru dobrog ukusa.

Naime, jedan od muškaraca koji je dijelio letke za preuranjeno i nekontrolirano okupljanje, koje nema veze s plenumom  po uzoru na Tuzlu, odbio je dati demonstrantima ikakvo objašnjenje zašto se to događa, dok je osobe koje su ga ispitivale o čemu se radio poslao je u pičku materinu.

“Po gradu kruži nepotpisani letak sa informacijom o održavanju plenuma danas u 17 sati u Skenderiji, koji nije ni u kakvoj vezi s nama. Nažalost, to je još samo jedan pokušaj manipulacije građanima i građankama ovog grada. Oni imaju toliko toga da izgube i ovo je očito samo nastavak prljave igre”, navedeno je na službenoj Facebook stranici Plenuma građana i građanski Sarajeva.

Među demonstrantima neprestano kolaju informacije koje služe zastrašivanju i zbunjivanju. Osim korumpiranih medija i nepouzdanih informacija koje kolaju društvenim mrežama, među prosvjednicima se kreće neodređeni broj policajaca u civilu, ali i osobe koje šire neutemeljene glasine – od neprovjerenih priča o otmicama pojedinih prosvjednika, do toga da se tvrdi da policija i dalje drži pojedince u pritvorima.  Zato i ne čudi da je skup koji je trebao služiti boljoj organizaciji građana, kristaliziranje jedinstvenog stava i kontroliranoj raspravi u osiguranim uvjetima, biva torpediran. Pokušava se razbiti i fizička blokada cestâ. Sami smo svjedočili nasrtanju plavog BMW-a na ljude koji blokiraju ceste u ponedjeljak navečer, a jedan takav incident završio je ozljedom jednog od prosvjednika. Sudionica protesta u utorak prepričala nam je tu scenu.

„Natjerali su džip na nas na raskrnicu. Uletjeli su na nas i udarili momka. Među građanima ima stranačkih ljudi koji nas pokušavaju razjediniti, a razjediniti nas ne može nitko. Ovdje se narod organizovao sam, nama je svima došlo do grla“, kazala nam je 41-godišnja Sarajka.

Među prosvjednicima se mogu uočiti i intelektualci poput fra Ivana Šarčevića, Ivana Lovrenovića, Envera Kazaza…

„Ozdravljenje bh društva je u modelu direktne demokracije. Putem Plenuma građana mora se otvoriti dijalog između vlastodržačkih elita i klase uvrijeđenih i poniženih. To je i visoki civilizacijski moment ovih protesta. Ako se nastavi ozbiljan nar onda svaka buduća politička hulja može računati da će mu biti zapaljena stolica“, rekao je Kazaz za Lupigu.

„Sutra je prvi plenum grada Sarajeva, sličan onome u Tuzli. Povezani smo s Tuzlom i u suradnji s njima smo  napravili agendu. Usvojit će se zahtjevi građana i građanki Sarajeva. Plenum je otvoren za potrebu svakoga da kaže zašto su tu i što žele podržati. Tek tada možemo govoriti kao kolektiv, a danas nitko nema pravo da govori u ime naroda. Ne želimo da itko iz političkih stranaka ili itko tko je umiješan u rad stranaka govori ispred naroda“, kazao je Emir Hodžić, član Inicijalnog odbora plenuma. Podcrtava da građani isključivo na njihovoj stranici mogu doći do pravih informacija o plenumu. Današnji primjer pokazao je da građani nisu niti naivni, niti zbunjeni oko toga što traže. Vlasti se i dalje ne pokazuju pred prosvjednicima.

 

Za kraj, objavljujemo poziv na Plenum građana Sarajeva.

POZIV

Građanima i građankama Sarajeva

na

PRVI SASTANAK PLENUMA GRAĐANA I GRAĐANKI SARAJEVA

SRIJEDA, 12. FEBRUAR 2014.

Vrijeme: 17:30 časova

Lokacija:  Centar za kulturnu i medijsku dekontaminaciju

(u sklopu Kampusa Univerziteta u Sarajevu na adresi Zmaja od Bosne b.b.)

Svi su dobrodošli, OSIM ČLANOVA I ČLANICA POLITIČKIH STRANAKA!

Ovo je naš prostor, vi svoj imate u strankama.

Iza nas ne stoje nikakve stranke niti organizacije. Mi najbolje znamo da iza nas stoji samo dugogodišnje poniženje, glad, bespomoćnost i beznadežnost.

I zato recimo NE političkom mešetarenju! Nema dogovora iza zatvorenih vrata, nema izabranih. Samo plenum gdje se građani i građanke zajedno dogovaraju o rješenjima problema svih nas. Ne dajmo nikome da otme naš građanski bunt!

Dođite na prvi sastanak Plenuma i u otvorenoj javnoj diskusiji ravnopravnih učesnika formulišite zahtjeve i odluke koje će zaustaviti pljačku društva i postaviti temelje pravednijeg poretka.

Zahtijevamo:

1. POLICIJA

Nepreduzimanje mjera kojima bi se ograničile mirne demonstracije građanstva. Mora se obezbijediti sigurnost svih učesnika protesta.

2. VLASTI KANTONA SARAJEVO

S obzirom na neodgovoran rad dosadašnjih Vlada, o formiranju nove vlade mora se odlučivati isključivo na temelju budućih zaključaka Plenuma građana i građanki Sarajeva.

3. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Momentalna ostavka cijele Vlade na čelu s premijerom.

4. I TO JE SAMO POČETAK!

Vjerujmo jedni u druge i nastavimo raditi za dobro svih nas.

APELUJEMO NA SVE GRAĐANE I GRAĐANKE DA SMIRENO I DOSTOJANSTVENO RADIMO ZA ZAJEDNIČKO DOBRO. POKAŽIMO ONIMA KOJI NAS GODINAMA BEZOČNO VARAJU DA NISMO NESPOSOBNI I DA MOŽEMO SAMI ODLUČIVATI O TOME KAKO ŽELIMO ŽIVJETI.

Inicijativni odbor za organizaciju Plenuma građana i građanki Sarajeva (privremena neformalna grupa koja s radom prestaje na prvom sastanku Plenuma)

Šta je Plenum građana?

Plenum je skupština svih članova neke grupe. To je javni prostor za raspravu, bez zabrana i bez hijerarhije učesnika, na kojem se donose odluke. Plenum ima određenu strukturu rada.

Zašto plenum?

Zato što je plenum otvoren za sve. Svako ima pravo glasa, svako ima pravo na učešće. Svako ima jedan glas, to je prostor bez zabrane i pripada svima.

Kako radi plenum?

Svi koji to žele učestvuju. Jedna osoba ima jedan glas. Poštuje se redosljed dijaloga.

Ko može učestvovati u plenumu i ko može donositi odluke?

Ko god se osjeća pozvanim, ili osjeća potrebu da učestvuje, to može bez ikakvih prepreka, uz to da poštuje pravila ponašanja koja učesnici uspostave na početku plenumske sjednice. Odluke na plenumu donose svi učesnici po principu većinske odluke, učesnici glasaju za ili protiv. Opcija suzdržano se ne primjenjuje na plenumu, pošto samo otežava proces donošenja odluka, jer po pravilu se pretpostavlja da su učesnici upoznati sa problematikom date sjednice. Ukoliko to nije slučaj, moderatori na početku svake sjednice ukratko rekapituliraju zaključke sa prethodne sjednice i trenutne tačke dnevnog reda sa kratkim obavještenjem.

Ko predvodi plenum?

Plenum nema vođa, na sjednicama se biraju moderatori koji će upravljati diskusiju i određivati koliko se vremena daje govornicima, koji je redoslijed tačaka dnevnog reda. Moderatori imaju pravo da upozore učesnike o tome da je rasprava skrenula sa glavne teme i da se vrate na prvobitnu temu. Ovo se čini zbog uštede vremena. U plenumu ne postoje funkcije. Ukoliko bude potrebe da neko istupi u javnost i da neku izjavu, intervju ili slično, osobe mogu predložiti sami sebe uz pristanak plenuma ili da plenum predloži nekog za taj rad. Moderatori za narednu sjednicu se biraju na kraju svake sjednice.

Kako se donose odluke na plenumu?

Glasa se za ili protiv. Odluka se donosi većinskim osnovom. Ukoliko ne dođe do konsenzusa, tj. ukoliko je broj glasova za i protiv jednak, učesnici iznalaze kompromis koji neće zadovoljiti svakog u potpunosti, ali će donijeti najbolje moguće rješenje u datoj situaciji za datu problematiku. Ovo jeste ogromna prednost glasanja bez suzdržanih glasova, jer će odluka uvijek postojati, a ne nestati samo u diskusiji kako je to često slučaj u parlamentarnom obliku donošenja odluka.