ENG
Da se smrzneš – bolovanja idu u otkazni rok, otpuštat će čak i trudnice…
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Ministarstvo rada naumilo je prekrojiti Zakon o radu po željama poslodavaca, a protiv radnika koji rade na određeno vrijeme, onih koji rade preko agencija, pa čak i trudnica.
Ono što je tijekom prethodnih mjeseci predstavljeno kao velika pobjeda sindikata, ispostavilo se kao manipulacija. O šokantnom konačnom prijedlogu Zakona o radu pričali smo s Krešimirom Severom iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji ga je zaprimio prije dva dana s rokom od samo nekoliko dana za očitovanje.
U njemu piše da će poslodavci legalno moći radnicima u određenom razdoblju radni tjedan produljiti na 56 radnih sati tjedno, a kolektivnim ugovorom i do 60 sati. Uvjet je da se ukupan broj radnih sati unutar četiri mjeseca svede na prosječnih 40 radnih sati tjedno, tj. 48 sati s prekovremenim satima.
“Ali već postoji široka mogućnost preraspodjele radnih sati unutar šest mjeseci, no preko kolektivnog ugovora. Ako poslodavac ne želi imati kolektivni ugovor, zašto bismo mu mi takvo nešto htjeli omogućiti po zakonu?”, pita Sever. Nadalje, novi ZOR bi omogućio dodatno produljivanje rada na određeno vrijeme, a bolovanje bi se po njemu ubrajalo u otkazni rok. Objašnjenje za to je što država nije u stanju spriječiti zlouporabe bolovanja.
Bolesni i trudnice bez zaštite
“Dakle, oni to ne znaju riješiti, pa im je lakše da ljudi koji su stvarno bolesni ostanu bez zaštite”, kaže Sever. Štoviše, predlaže se i mogućnost da poslodavci koji idu u likvidaciju daju otkaz trudnicama i drugim zaštićenim kategorijama.
Zaposleni preko agencija ne dobivaju ništa – dodatno im se uzima. Iako je Mirando Mrsić kazao da se po pitanju produljenja roka u kojemu se smije koristiti ovu krajnje nezaštićenu skupinu na tržištu rada, našao na pola puta sa sindikatima i Hrvatskom udrugom poslodavaca, HUP je prevladao. Naime, umjesto najavljenog produljenja s godinu dana na dvije, Ministarstvo traži da se pristane na tri godine!
‘Kompromis’
“Ne odustaju ni od smanjenja plaća agencijskim radnicima u razdoblju kad nisu dani u najam korisnicima. Umjesto dosadašnjeg prosjeka od tri posljednje primljene plaće, ti će radnici primati minimalac”, pojašnjava predsjednik NHS-a.
O tome koliko je vlast išla naruku sindikatima, a koliko poslodavcima, govori i činjenica da je smanjena gornja granica naknade štete koju poslodavac isplaćuje u slučaju sudskog raskida ugovora. Poslodavci su predlagali šest plaća, a sindikati zadržavanje na sadašnjih 18 plaća. “Kompromisno” Mrsićevo rješenje je – osam plaća!
Sever najavljuje da će sindikalne središnjice nakon ponedjeljka, kako stvari stoje, morati sjesti i razmisliti o daljnjim akcijama, jer ovo što predlaže Vlada ne ide u dobrom smjeru i “samo dere po radnicima umjesto da pokrene zapošljavanje”.
Ni Kina više nije dovoljno fleksibilna
“Račanova vlast nas je 2003. godine prodala za zajam od 200 milijuna dolara i stand by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom. Pitanje je kome nas sada prodaju, jer vidimo da se naši argumenti uopće ne uvažavaju, nego se samo forsiraju rješenja kojima bi se tzv. indeks zaštićenosti radnika prilagodio željama MMF-a, Svjetske banke i bonitetnih agencija”, kaže Sever. Po njegovom mišljenju, izmjene ZOR-a imat će nesagledive posljedice ne samo za radnike, nego i nezaposlene te studente koji će se zateći na potpuno nesređenom tržištu rada.
“Ne možemo se natjecati s Kinom u obespravljivanju i dodvoravanju ulagačima, jer smo već vidjeli da se proizvodni pogoni čak i iz Kine sele u Afriku. Što ćemo se s Afrikom natjecati?”, pita sindikalac.
Javna rasprava o prijedlogu završava je u nedjelju.
Autor/ica 👤tačno.net
