Model SDP – SNSD ili nema izbora?

Povezani članci

• Vedran Sršen: ZAR JE I PAPA FRANJO BOLJŠEVIK?
• Poplave: Ljudi smo, a ne nacije
• Svi (ni)su Charlie Hebdo
• Naša stranka USK: Nastavljamo služiti građanima, uskraćujemo podršku Vladi USK
• Knjige „Perom i kamerom o Mostaru“ i „Stambol u Mostaru“ doprinos su istoriografiji ovog grada
• Bludne radnje

Uspostava nove Interresorne radne grupe za izmjenu i dopunu Izbornog zakona BiH treba poslužiti samo za zamajavanje javnosti, upozorio je za Oslobođenje Halid Genjac, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjedavajući tog mješovitog radnog tijela u prošlom sazivu.

PIŠE: Almir TERZIĆ, Oslobođenje

On je istakao kako je Interresorna radna grupa u prošlom sazivu utvrdila sve tehničke popravke Izbornog zakona BiH, te da je jedini razlog zbog kojeg izmjene i dopune nisu dostavljene u parlamentarnu proceduru bio što je u maju raspisano održavanje lokalnih izbora, odnosno da se u toku izbornog procesa ne može mijenjati zakonodavstvo.

Ostaje pitanje zašto od okončanja izbornog procesa u decembru 2012, skoro godinu niko u parlamentarnu proceduru nije dostavio utvrđena rješenja.

– Sve ono što tada nije riješeno unutar radne grupe neće ni u sastavu nove: predmeti kao što su promjene Ustava BiH i implementacija odluka Ustavnog suda BiH spadaju u složena politička pitanja, koja predsjednici šest stranaka već tri do četiri godine pokušavaju bezuspješno riješiti okupljajući se od restorana do restorana, naveo je Genjac.

(Ne)mogući rokovi

Predstavnički dom PSBiH u Interresornu radnu grupu već je imenovao tri člana: Niku Lozančića (HDZBiH), Milorada Živkovića (SNSD) i Nerminu Zaimović – Uzunović (SDP), koji su bili članovi i u ranijem sazivu, a to isto treba da učine i Dom naroda PSBiH, Vijeće ministara i Centralna izborna komisija BiH kako bi ona mogla početi sa radom.

Shodno proceduri, očekuje se da radna grupa neće biti imenovana u cijelosti ni do Nove godine, a upravo je to rok do kojeg treba utvrditi izmjene i dopune Zakona, kako bi se u prvom kvartalu 2014. usvojili pravilnici i podzakonski akti te opći izbori raspisali početkom maja.

– Motivi za Interresornu radnu grupu su razni: da se pokaže da vladajuća većina nešto kao radi i da se predstojeće vrijeme iskoristi kao opravdanje da se nešto pokušalo, pa nije uspjelo, te da, shodno tome, ne može biti ni izbora 2014. To posebno iz razloga što ovakav način djelovanja ne isključuje mogućnost da se ponude neka rješenja koja su korak unazad i kao takva pokušaju ubaciti u parlamentarnu proceduru. Ako se to ne uspije, sve solucije su moguće, jer rješenja izbornog zakonodavstva koja se zagovaraju nisu za ekspertsku raspravu, već su isključivo politička i ustavna materija, upozorava Genjac.

Oslobođenje doznaje kako su predsjednici SNSD-a i SDP-a Milorad Dodik i Zlatko Lagumdžija nedavno ponovno dogovorili izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje podrazumijevaju utvrđivanje zatvorenih kandidacijskih listi, dokidanje ovlasti Glavnom centru za brojanje glasova te CIK-u BiH, odnosno stavljanje pod političku kontrolu cjelokupnog izbornog sistema u BiH, iz straha od poraza na narednim općim izborima.

Kako SDP i SNSD na sve načine pokušavaju opstruirati rješenja za nužne preduvjete raspisivanja općih izbora, svjedoči i podatak da je Predstavnički dom osporio hitne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, koje se odnose na promjenu naziva opština i gradova u RS-u, a u skladu sa presudom Ustavnog suda BiH. Bez njih nije moguće raspisati izbore (za izbor poslanika iz RS-a u Predstavnički dom PSBiH), a upućene su u redovnu proceduru. Njih je, inače, predložio Klub poslanika SDS-a.

Ništa bez Mostara

Dodik i Lagumdžija sve su predvidjeli i dogovorili osim jednog: rješenja statusa Grada Mostara, koji je za RS federalni problem, pa se u njega i ne žele uplitati.

– Jako je opasno rješavanju pitanja pristupati na selektivan način po principu: ovo nam odgovara pa idemo sa tim, a ono drugo manje, pa neka čeka. Naš stav je da je racionalno i korisno kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH utvrditi sve ono što je po odlukama Ustavnog suda presuđeno. Neprimjereno je ponašanje u državi probleme koji su očigledni ostavljati po strani: oni se neće nikada okončati ako se ostave neizvjesnim. Stoga, kao predstavnik HDZ-a BiH, a vjerojatno ni kolega Božo Ljubić iz HDZ-a 1990, nećemo na Ustavnopravnom povjerenstvu podržati principe izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje rješavaju samo jedan segment (usklađivanje naziva opština i gradova u RS-u). Veoma važno je osigurati da se u Mostaru uspostavi sistem koji funkcionira u skladu sa izbornim legitimitetom, odnosno da se čim prije provedu lokalni izbori. Gledajući po odlukama Ustavnog suda BiH, pitanje rješenja statusa Grada Mostara je starije od ovog parcijalnog rješenja koje se sada traži, istakao je Mate Franjičević, član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PSBiH i zastupnik HDZ-a BiH.

Predviđeno je da se Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH izjasni na sjednici u četvrtak.