Guverner Centralne banke BiH: 50 miliona dolara od MMF-a stiže do kraja oktobra

 Erol Avdović

Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Kemal Kozarić najavio je da će njegova zemlja uskoro dobiti novih 50 miliona dolara kredita u okviru posljednje – četvrte tranše stand-by aranžmana za BiH, javlja reporter Anadolu Agency (AA).

U intervjuu za AA nakon godišnjeg zasjedanja Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu, Kozarić je rekao da je 28.oktobar već određen kao dan kada će ponovo zasjedati Upravni odbor MMF-a u vezi sa stand-by aranžmanom za BiH, podsjetivši da je već o tome potpisano pismo namjere.

Ukupna vrijednost stand-by aranžmana za Bosnu i Hercegovinu je oko 400 miliona eura.

“U Washingtonu je prvi put javno izrečeno, pošto taj stand-by aranžman ističe sredinom iduće godine, da su spremni da razgovaraju o produženju još jednu godinu, jer znaju da je Bosna i Hercegovina iduće godine u izbornoj godini”, naglasio je guverner Centralne banke BiH.

Otkrio je kako su svi u Washingtonu svjesni važnosti očuvanja monetarne stabilnosti u BiH.

“Pitanje je kakvi će biti rezultati izbora, koliko brzo ćemo uspjeti da formiramo novu vlast, tako da se s te strane ne dešavaju neka iznenađenja koja bi mogla da destabilizuju financijsku situaciju u BiH,” rekao Kozarić za AA.

Ekonomski ne tako loša godina za BiH 

Guverner Kozarić poručio je kako BiH u 2013. bilježi vidljive znake oporavka privrede, pa je tako industrijska proizvodnja porasla 6,6 posto u prvih osam mjeseci, dok je uvoz u istom vremenskom intervalu porastao 8 posto. I izvoz je rastao 1 posto, tako da je platni bilans sada oko 8 posto BDP-a (brutto društvenog prozivoda), što je u BiH, prema Kozarićevim riječima, “skoro pa bolje nego prije krize”.

Govoreći za Anadolu Agency iz Washingtona, guverner Centralne banke BiH je rekao da je inflacija u njegovoj zemlji ispod 2 posto, a devizne rezerve “dosta stabilne” sa preko 6 milijardi konvertibilnih maraka (oko 3 milijarde eura), pa sve to uz vrlo povoljnu turističku sezonu i doznake iz inozemstva koje su bile jako dobre, navodi na zaključak da će ekonomski rast BiH u 2013. biti između 4 i 5 posto. To su, kako navodi Kozarić, “neki znaci blagog oporavka”.

On je potvrdio ranije izvještaje AA sa Visokog panela o migracijama, održanog prošlog tjedna u UN-u u New Yorku, uz prisustvo glavnog tajnika Ban Ki-moon. Prema podacima koje su iznijeli predstavnici Bosne i Hercegovine na panelu u UN-u , bh. dijaspora, koja je druga po brojnosti, odmah iz Albanije (kada su zemlje u razvoju u pitanju) u Europi – svake godine u BiH pošalje tri puta više novaca nego što iznose sva novčana sredstva koja u BiH stižu iz EU, preko UN-a ili iz drugih donatorskih izvora. Ujedno dijaspora u BiH godišnje pošalje preko 2 milijarde dolara, što je računajući na iznos stranih investicija u BiH od nekih 250 miliona dolara, i prema Kozarićevim riječima izmedju pet i šest puta više od svih stranih investitotora u BiH.

Bankarski sektor 13 posto bolestan

Što se tiče bankarskog sektora, on je prema riječima guvernera Centralne banke BiH “zasada dosta likvidan i stabilan”, iako bilježi skroman rast od oko 4 posto, što je još uvjek nedovoljno. No, bankarski sektor u BiH, kaže Kozarić “nema nekih većih problema osim 13,2 posto nekvalitetnih kredita što je potencijalni rizik za pojedine banke”. Kozarić je dodao kako se u bankarskom sektoru u BiH rade tzv. stress-testovi, uz šta se pokušava pratiti “zdravlje svake pojedinačne banke”, pa bi se na temelju toga moglo zaključiti da ne bi trebalo biti neprijatnih iznenađenja u narednom periodu.

Na ovogodišnjem redovnom godišnjem zasjedanju Svjetske banke i MMF-a zemlje bivše Jugoslavije su u Washingtonu predstavljali guverneri centralnih banaka, a zaključeno je kako se sve one uglavnom suočavaju sa sličnim problemima. O tome su guverneri pojedinačno razgovarali sa visokim dužnosnicima dvije najveće globalne financijske institucije koje popularno još nazivaju “bretonvudskim blizancima”, otkad su u Bretton Woodsu, u američkoj saveznoj državi New Hampshire, u ljeto 1944, pred kraj Drugog svjetskog rata stvorene Svjetska banka i MMF. Prema Kozarićevim riječima, na ovom zasjedanju WB-a i MMF-a u Washingtonu osjetio se duh reforim.

BiH nema alternative osim MMF-a

Od svih zemalja regiona, za sada Bosna i Hercegovina ima stand-by aranžman, dok Srbija i Crna Gora tek pregovaraju o novom aranžmanu te vrste. BiH na taj način ima “bliže odnose” sa MMF-om nego svi njeni susjedi. Hrvatska sve više stavlja do znanja da joj MMF i ne treba, s obzirom da su ovoj zemlji, ulaskom u Europsku uniju (EU) sredinom ove godine, sve dostupnija novčana sredstva iz EU, za koje mnogi financijski eksperti smatraju kako su kvalitetniji kapital od onoga koji se dobija preko MMF-a u Washingtonu. Slovenija je već odavno u situaciji da koristi te europske fondove.

“Nažalost, mi (BiH – op.a.) kao potencijalni kandidati (za EU – op.a.), još uvjek nemamo kandidatski status, pa nemamo ni pristup europskim fondovima, tako da smo, htjeli ili ne, opredjeljeni MMF-u i Svjetskoj banci,” priznao je u intervjuu za Anadolu Agency guverner Centralne banke BiH.

No, Kozarić insistira kako je dobro da su iz MMF-a i Svjetske banke tu “da pomognu, naravno na naš zahtjev.”

BiH kao članica MMF-a ima pravo tražiti ta sredstva, tačnije kredite, po niskim i povoljnim uvjetima. Na pitanje koliko iznosi kamatna stopa za ta sredstva – Kozarić je rekao za AA da se radi o povoljnoj kamati između 1 i 2 posto.

Stand-by aranžman je program dizajniran da pomogne lokalnim zemljama korisnicima sredstava MMF-a i Svjetske banke da uz grace-period (vrijeme čekanja otplate kredita) otvore i realiziraju program reformi. Zemlje poput balkanskih, u konkretnom slučaju BiH, dobijaju fiskalnu podršku za proračune na svim razinama – državnom i entitetskim, drže budžetski deficit ispod 3 posto.

Birokratija pojede pojede najviše novca

Kozarić je za AA rekao da BiH uspjeva održati deficit ispod zacrtane razine, jer je bh. proračunski deficit oko 2 posto. “To je mnogo manje nego u drugim državama,” rekao je guverner Centralne banke BiH.

“Mi ponekad zaboravljamo da iako je budžetska potrošnja u BiH ogromna, jer konstrukcija BiH je dosta skupa i dosta košta sve razine vlasti. Ali, tu nije samo javna administracija, već se iz tih sredstava plaćaju i profesori i policajci i liječnici i sudije itd. Znači – cijeli taj državni aparat je na budžetu,” istakao je Kozarić, dodajući:

“Ove godine sigurno neće biti problema da isfinanciraju svoje obaveze. A i iduće godine, kako ja vidim – to će biti pod kontrolom. To je jako bitno, iako tu predstoje određene reforme, jer na dugi rok ovaj nivo administracije neće moći biti financiran.”

Otplate kredita opterećuju gospodarstvo BiH

Kozarić je upozrio kako je stand-by aranžman za BiH već uveliko krenuo sa otplatom, a nakon grace-perioda, ili perioda čekanja s otplatom kredita.

“Mi u BiH smo već u fazi otplate, grace period je prošao, jer iduće godine dolazi 700 miliona na naplatu, ne samo ovoga programa, nego svih javnih i vanjskih obaveza BiH. Tako, da to nije mali iznos za ekonomiju BiH.”

Ističući, kako kaže, povoljnost tih financijskih tranši koje se dodjeljuju u kvartalnim obrocima, Kozarić je za ustvrdio kako su reforme ključ kada su u pitanju sredstva MMF-a i Svjetske banke.

“Svaki kvartal imate pregled i ako ste ispunili određene reforme koje su se dogodile – imate šansu za sljedeću ratu. Tako da vas drže, rekao bih, na jednom reformskom kolosjeku koji je jako bitan, uz dobru financijsku disciplinu u zemlji koja koristi ta sredstva,” kaže Kozarić.

Dodatno naglašava: “Naravno kad vam neko daje pare on postavlja i određene uvjete, što je sasvim, da ne kažem logično, ali što je za očekivati. A te uvjete nije uvjek lako ispuniti,” kaže Kozarić. Napominje kako iz toga proizilaze već poznate globalne kritike MMF-u, da je “svjetski policijac.”

Bosna i Hercegovina, kaže guverner njene Centralne banke, nema za sada alternativu i nema potpuni pristup EU fondovima, te je zbog toga okrenuta prema MMF-u i Svjetskoj banci.

“Dobro je da su tu,” kaže Kozarić govoreći o značaju fiskalnog financiranja BiH preko ovih financijskih institucija.

Jedan od važnih zaključak zasjedanja u Washingtonu je da bi privatni sektor trebao biti još više promakunt u programima Svjetske banke, a to važi i za zemlje Balkana. To je “jedan novi pogled Svjetske banke na region”, poručio je Kozarić u intervjuu za Anadolu Agency i pojasnio kako taj novi pogled podrazumijeva da će od sada svi sudjelovati zajedno kroz fondove Svjetske banke “da bi podržali i privatni – gotovo jednako kao i javni sektor”.

Anadolija