Logoraši Luke dobili spomen-sobu

Povezani članci

• Kukavičluk nekadašnjih europskih veličina
• Vlast je kod nas puna genija: “Da li su mini hidroelektrane štetne ili ne to zavisi od toga ko im je vlasnik”
• Ljevica u Mostaru: Zajedno sa građanima rušiti nacionalizam
• Zarobljeni Zdravstveni Sektor Kantona Sarajevo
• Tko je kvisling među bh. Hrvatima?
• Matja Stojanović: Šta zapravo smera Dodik?

Tekst i foto: Amer Tikveša

Jučer je u Luci Brčko otvorena spomen-soba u kojoj će se čuvati uspomena na 3.000 ljudi koji su od 1992. do 1995. ušli u taj logor kao zatočenici. Mnogi nikad nisu izašli.

Radi se o prvoj spomen-sobi u Bosni i Hercegovini koja je otvorena unutar objekta gdje su bili logoraši. Otvaranje je organizovalo Udruženje logoraša Brčko Distrikta.

U spomen-sobi izložene su fotografije logoraša i novinski tekstovi o logoru i svemu u vezi s njim. Tu je također i spomen-ploča koju im nadležni ne dozvoljavaju postaviti vani na hangar jer je, navodno, „politički nekorektna“, na njoj se spominje agresija te to da su logor formirale srpske vlasti. Vani stoji druga ploča, rječnikom „prihvatljivija“ za one koji ne mogu da se pomire s istinom. Stoji odmah uz onu koja govori o ustaškom teroru u Drugom svjetskom ratu.

Međutim, glasove logoraša i onih koji su na njihovoj strani niko nije mogao obuzdati. Predsjednik brčanskih logoraša Fadil Redžić zločin počinjen u Brčkom okarakterizirao je kao genocid. Direktno je imenovao i kreatore zločina koji su još uvijek na slobodi: Dragan Veselić, Milenko Vojinović, Petar Đokić i dr.

Na imenima kreatora zločina i saučesnika u zločinu posebno je u svom govoru insistirala građanka Brčkog Nada Strepački: „Šta, npr. Dragiša Tešić misli kad svog ‘ispitanika’ iz logora danas sretne u gradu? Nije li dužan reći kome je predao one za koje je odlučio da su za logor ‘podobni’ i više ih nikad niko susreo nije? Što je, najblaže rečeno, grehota prema žrtvama,narod zna da još puno ‘Dragiša’ krije krivce za velika neljudstva, zna i krivce, ali istražni organi u današnjem Brčkom nisu još pokrenuli postupak odgovornosti. I… ne zna se kad će!“

Prisutnima se obratila i direktorica NVO Gariwo Svetlana Broz. Ona je posebnu pažnju skrenula na slučaj Đoke Stevanovića koji je ubijen u logoru Luka zajedno sa svojim prijateljem Smailom Ribićem kojeg je pokušao spasiti.

Bivši logoraši logora Luka Džafer Deronjić i Šefik Hasanović istakli su važnost svjedočenja jer bez svjedočenja nastavljat će se svakodnevni susreti sa dželatima.

Poseban problem predstavlja zakonsko neprepoznavanje logoraša i žrtava torture kao posebne kategorije o čemu je govorio Jasmin Mešković, predsjednik Udruženja logoraša BiH, ali, kako je rekao, Zakon o žrtvama torture na nivou države trebao bi biti usvojen do kraja godine.

Na otvaranju je bilo prisutno preko 100 ljudi. Prisutni su bili logoraši i članovi njihovih porodica.