Novootkriveni gigantski vulkan ispod mora najveći je na svijetu
Povezani članci
Ispod Tihog oceana, oko 1600 kilometara istočno od Japana, otkriven je vulkan veličine New Mexica, što ga čini najvećim vulkanom na Zemlji, ali i jednim od najvećih u Sunčevu sustavu.
Divovski vulkan nazvan je Tamu Massif, a dosad se smatralo da je sastavljen od manjih struktura. No sada će znanstvenici, čini se, morati napustiti uvriježena mišljenja o morskoj geologiji. „Ono što smo otkrili suprotno je našim razmišljanjima, budući da smo otkrili da je riječ o velikom vulkanu“, rekao je profesor geologije na Sveučilištu Houston u Texasu, William Sager. Sager je vodeći autor ove studije objavljene u časopisu Nature Geoscience. „Ovaj vulkan u rangu je Olympus Monsa na Marsu za kojeg se smatralo da je najveći vulkan u Sunčevu sustavu“, rekao je za National Geographic.
Tamu Massif okrugli je ponor dimenzija 450 x 650 kilometara, a zauzima površinu od gotovo 260.000 kilometara kvadratnih. Njegov se vrh nalazi oko 2 kilometra ispod površine oceana, dok se podnožje vulkana nalazi na oko 6,4 kilometra dubine. Tamu Massif svojom veličinom posramljuje najveći aktivni vulkan na Zemlji – Mauna Lou na Havajima koja je površine 13.467 kilometara. Sastavljen od bazalta, Tamu Massif je najstariji i najveći dio oceanskog platoa nazvanog Shatsky Rise koji se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana. Čitavo to područje veličine je Japana ili Kalifornije.
Sager je Tamu Massif počeo proučavati prije dvadesetak godina. Nazvao ga je tako jer je Tamu skraćenica za Texas A&M University gdje su tad znanstvenici radili na ovom vulkanu, a massif je francuska riječ za masivno i znanstveni je naziv za veliku planinu. Znanstvenici za Shatsky Rise znaju još od početka 20. stoljeća kad je to područje prvi put mapirano. „Znali smo da je riječ o velikoj planini, ali nismo znali ništa o njegovoj strukturi niti kako je nastao“, kaže Sager.
Tamu Massif drugačiji je od ostalih planina koje se nalaze u oceanu, ali ne dosežu površinu vode. Ovaj vulkan puno je veći i s puno blažim nagibom od ostalih vulkana koji se uzdižu s morskog dna. Blizu vrha, nagib vulkana je oko jedan stupanj, dok je s bočne strane vulkana nagib oko pola stupnja, što je manje od nagiba kod podnožja vulkana. Za usporedbu, nagib stepenica je oko 40 stupnjeva, dok skijaši početnici skijaju na nagibu od oko 10 stupnjeva. „Kad biste stajali na ovom vulkanu teško biste procijenili kojim se putem popeti, a kojim spustiti“, rekao je Sager.
Znanstvenici su smatrali da se veliki Shatsky Rise stvarao godinama tako da je nekoliko vulkana „sraslo“ zajedno u procesu koji je sličan onome kako su nastali Havaji – izlijevanjem lave pet odvojenih vulkana koji su prostorno bili vrlo blizu. No, kad su Sager i njegovi suradnici analizirali seizmičke podatke Tamu Massifa, bili su iznenađeni onime što vide. „Otkrili smo kako se lava izlijeva iz središta vulkana u svim smjerovima, bez vidljivog sekundarnog izvora vulkanizma“, rekao je Sager.
Tim je također proveo geokemijsku analizu na uzroku lave kojom su otkrili da je ova velika struktura napravljena od istog kamena iste starosti. Zbog toga su znanstvenici zaključili da je Tamu Massif stvorio jedan jedini vulkan, najvjerojatnije u relativno kratkom razdoblju koje je trajalo nekoliko milijuna godina. Vulkan je postao neaktivan ubrzo nakon što je formiran. To se najvjerojatnije dogodilo na prijelazu iz Jure u Kredu, prije otprilike 145 milijuna godina.
„Ako je doista istina ovo što oni govore, ovo je doista divovski vulkan“, rekao je geolog sa Sveučilišta u Wisconsinu, Brian Jicha. „Postoje mnogi oceanski platoi. Ako su neki od njih doista vulkani, ovo istraživanje može promijeniti način na koji razmišljamo kad je riječ o nastanku oceanskih platoa, a možda čak i onih kontinentalnih bazaltnih“, rekao je Jicha koji nije sudjelovao u ovom istraživanju.
Sager smatra da je potrebno dodatno istražiti oceanske platoe. „Moglo bi ih biti još desetak“, rekao je Sager o mogućnosti da ovakvih štitastih vulkana ima još ispod površine mora. Kako smatra Sager, Tamu Massif zasad je najveći poznati vulkan na Zemlji, no postoje brojni drugi vulkanski kompleksi, poput Sibirskih trapa, koji možda skrivaju još štošta. Oni su najvjerojatnije sastavljeni od različitih rastopljenih stijena, za razliku od Tamu Massifa.
Kako je vulkan nastao?
Sager kaže kako znanstvenici još uvijek pokušavaju saznati kako je Tamu Massif nastao. On smatra da je morsko dno sadržavalo potrebnu mješavinu elemenata, a za nastanak je zaslužna i činjenica da je to mjesto spajanja triju tektonskih ploča, tanka kora te izvor vruće magme ispod koje je mogla doći do površine. Rastopljeni se kamen izlio i, kako se hladio, sagradio je široki vulkan.
Kako je magma točno došla do površine je otvoreno pitanje. Možda je kamen bio vrlo vruć i kao takav se uzdigao do površine zbog sile uzgona. Ili su se, možda, pukotine u kori otvorile i omogućile rastopljenom kamenu da izađe van. „Sljedeći korak za znanstvenike je utvrditi izvor magme“, smatra Sager koji bi se htio vratiti i proučiti magnetska svojstva stijene. Ti bi mu podaci omogućili bolje shvaćanje kako se lava proširila. „Ako je doista riječ o samo jednom vulkanu, količina magme koja je morala proći kroz litosferu (koru) je izvan svih granica“, rekao je Jicha.
Sager nije siguran hoće li ovaj novi vulkan pomoći da bolje shvati Olympus Mons na Marsu, ali, kako kaže, sad vidimo površinu Marsa bolje nego što vidimo dno oceana. „Tamu Massif se skrivao 145 milijuna godina jer je našao odlično mjesto za sakriti se“, zaključio je Sager.