Znate li da nije svaka sreća dobra za zdravlje?
Povezani članci
- Milan Pekić: Volimo se. Primarna zdravstvena zaštita i ja!
- Članak o hladnoći te savjeti kako se zaštiti od nje
- Vježbe čije efekte još niko nije osporio: Tajna Pet Tibetanaca
- Više od trećine žena u svijetu su žrtve nasilja
- Nekoliko načina zbog kojih će vam grudi izgledati veće!
- Zdrave tajne tamne čokolade
Naučnici su sreću podijelili na dvije vrste – hedonističku i sveobuhvatnu sreću.
Tačnije, takva sreća može izazvati stres, a dugoročno i depresiju, otkriva najnovije istraživanje čiji su rezultati objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences. Zašto? Naučnici smatraju da je to zato što čovjek negdje duboko u sebi osjeća da to nisu dovoljni razlozi za sreću odnosno da je čovjek stvoren za nešto više, a to su tek površni užici.
Voditeljica istraživanja Barbara Fredrickson kaže kako su nju i njen tim rezultati istraživanja prilično iznenadili. Naučnici su sreću podijelili na dvije vrste – hedonističku i sveobuhvatnu sreću.
Hedonistička sreća podrazumijeva uživanje u vanjskim užicima koji najčešće kratko traju pa je osoba stalno u potrazi za novima izvorima užitaka. Sveobuhvatna sreća podrazumijeva više ciljeve, brigu o vlastitom, ali i opštem dobru te ispunjenje lične svrhe. Dobri primjeri ljudi koje može svrstati u kategoriju sveobuhvatne sreće su Majka Tereza ili Dalaj Lama.
Uočeno je da je sveobuhvatna sreća znatno dugotrajnija te samim time pozitivnije djeluje na zdravlje. Stručnjaci vjeruju da je to zato što su ljudi svjesni da kratkotrajni užici ne mogu biti svrha života. Puno je važnije, objašnjavaju, imati osjećaj da ipak činite nešto dobro za cjelokupno društvo.
Izvor: tportal.hr