Ovo su zdravstvene preporuke stanovništvu za vrijeme poplava

Povezani članci

• Prva dubrovačka ‘fair trade’ trgovina: od rijetkog nepalskog crnog čaja do etiopijskih hit cipela
• Napravite sami šampon protiv ispadanja kose
• GRAĐANI PLAĆAJU BAHATOST MINISTRA ZDRAVSTVA
• Svijet bez raka je moguć, a farmaceutska mafija to krije!
• Sačuvane matične ćelije malog princa
• Kako nam se tijelo mijenja starenjem

Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od značajnog pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika i širenja zaraznih bolesti.

Poplave nose rizik od zaraza, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i otklanjanja otpadnih materija, kao i do izlijevanja kanalizacije.

Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju i mogućnost kontaminacije vode za piće.

Kakvo je stanje kada je riječ o ispravnosti vode za piće koja dolazi iz gradskih vodovoda?

U nastavku pročitajte upute Zavoda za javno zdravstvo FBiH:

• U poplavljenim područjima rizik od zagađenja vode za piće je povećan, te vodu sa slavine ne treba piti dok se ne dobiju pouzdani dokazi da je sigurna za konzumaciju. Do tada je treba piti prokuhanu, dezinficiranu ili flaširanu vodu.

• Prokuhavanje vode treba vršiti tako da se nakon što proključa, voda pusti da ključa najmanje 1 minut, kako bi se uništili uzročnici bolesti. Ako je voda zamućena, ne smije se piti!

• Prokuhavanje niti dezinfekcija ne otklanjaju zagađenja uzrokovana hemikalijama te se takva voda ne smije koristiti.

• Kada je u pitanju dezinfekcija vode za piće, neophodno je da se ona obavi prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju
nejasnoća vezanih za doziranje dezinfekcionog sredstva obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno ili dobiveno.

• Kada su u pitanju djeca koja se hrane zamjenama za majčino mlijeko, odnosno hranom koju treba priremati s vodom, koristiti isključivo prokuhanu vodu i prema navedenim uputama.

• Ako vode nije prokuhana ili dezinficirana, ne smije se upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.

• Lična higijena je u krizinim situacijama posebno važna, prevenstveno je važno često pranje ruku uz upotrebu sapuna (prije jela, nakon upotrebe WC*a, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja artiklima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom), a pri tome posebno nadzirati održavanje higijene ruku djece.

Šta učiniti nakon poplave?

Nakon povratka u kuće/stanove, pored mjera koje su se provodile za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

• Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.

• Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.

• Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalificiranih stručnjaka.

• Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.

• Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja ošt ećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.

• Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom o bavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom, uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i
dezinficiranje zidova i podova prostorija u koje je dospjela voda za vrijeme poplave.

• Zagađene predmete i materijale, koji se ne mogu očistiti i dezinficirati, baciti.

• Pranje odjeće i čišćenje obuće.

• Pranje i dezinficiranje dječijih igračaka.

• Bacanje hrane koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i sve kvarljive hrane koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi višoj od 50 C.

• Čišćenje neoštećenih limenki koje su došle u kontakt sa poplavnom vodom.

• Čišćenje radnih ploha i pribora za jelo i kuhanje.

• Kontrolisano koristiti sredstva za uništavanje insekata i glodara (držati van dohvata djece) i strogo se pridržavati uputstava za upotrebu.

• Zbog povreda koje se veoma česte u naplavljenim područjima, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija.

• Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

• U slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd. javiti se nadležnom ljekaru.

oslobodjenje.ba