Bol u leđima, prejedanje i napadaji plača mogu imati isti uzrok

Povezani članci

• Muško spolno zdravlje na udaru ljeta
• Umak koji može biti opasan po život
• Nihadu Šahoviću je potrebna pomoć dobrih ljudi
• Cigarete u 20. vijeku ubile više ljudi od oba svjetska rata
• Kako nas san čini kreativnijim
• Lidija Gajski: Antidepresivi – očajno rješenje za očajne

Prekomjerni stres danas je uobičajeni dio života. A kad ga već ne možemo izbjeći, možemo barem uočiti i promijeniti neke česte reakcije koje on uzrokuje.

Kontroliranje stresa treba započeti iskrenom procjenom vlastite reakcije na stres. Nezdrave reakcije zatim treba zamijeniti tehnikama koje stvarno pomažu.

Treba napomenuti da postoje osobe koje lakše podnose krizne situacije i stres koji s njima dolazi. No, većina se zapravo sa stresom nosi prilično loše birajući nezdrave navike kao odgovor na njegovu pojavu.

Ako niste sigurni koja je vaša najčešća reakcija na stresnu situaciju, barem tjedan dana vodite dnevnik.

Najčešće loše reakcije na stres

Bol i bolest

Možda i sasvim nesvjesno stišćete vilicu ili šake, što dovodi do napetosti mišića, posebno vrata i ramena, a to može dovesti do neobjašnjive fizičke boli. Stres može dovesti i do drugih zdravstvenih poteškoća i boli, kao što je bol u trbuhu, zadihanost, bol u leđima, glavobolja i nesanica.

Prejedanje ili preskakanje obroka

Zbog stresa možda jedete i kad niste gladni ili preskačete vrijeme za tjelovježbu. Suprotno od toga, ako ste pod još većim stresom, mogli biste jesti manje i gubiti na težini.

Bijes

Bijes se češće javlja ako ste pod stresom. I mala provokacija dovodi do prepirke sa suradnicima, prijateljima ili voljenima. Čak i zbog stvari koje nemaju veze sa stresnom situacijom.

Plakanje

Stres može potaknuti izljeve plača, ponekad naizgled bez upozorenja. Male stvari nevezane uz pravi izvor stresa mogu dovesti do suza. Ili se zbog stresa možete osjećati usamljeno i izolirano.

Depresija

Ponekad stres može biti tako velik da ćete poželjeti izbjeći problem, te ostati kod kuće umjesto da idete na posao, može se javiti i osjećaj beznađa ili želja da odustanete. Kronični stres može dovesti do razvoja depresije i anksioznih poremećaja.

Negativnost

Ako se ne nosite dobro sa stresom, automatski možete očekivati najgore ili uvećavati negativne aspekte neželjenih situacija.

Pušenje

Čak i ako ste davno prestali pušiti, cigareta se može činiti kao jednostavan način da se opustite kad ste pod pritiskom. Ustvari, stres je vodeći uzročnik ponovnog početka pušenja. Neki će od stresa bježati uz pomoć alkohola ili droge koji će im privremeno otupiti osjetila.

Postupci koji zaista smanjuju negativan utjecaj stresa

1. Smanjite svoje obaveze – moguće je smanjiti ili delegirati drugima barem dio onoga što nosite. Morate shvatiti što je prioritet, a bez čega se može.
2. Pripremajte se na vrijeme – što ćete obući ujutro, papiri koje morate ponijeti, hrana… sve se to može pripremiti večer prije.
3. Povežite se s ljudima u zajednici – volontirajte povremeno i pomognite nekome u svojoj okolini.
4. Pronađite hobi – nešto u čemu uživate i povremeno se time bavite.
5. Opuštajte se svaki dan barem 15 minuta.
6. Spavajte noću najmanje sedam sati.
7. Potražite stručnu pomoć.

Ako vas muči kronični stres koji teško podnosite, mudro je potražiti i stručnu pomoć. Tako možete spriječiti razvoj teže depresije ili ‘fantomske’ boli.

net.hr