11 provjera zdravlja

Povezani članci

• Lidija Gajski: Sustav koji bi trebao čuvati zdravlje, sve ga više ugrožava
• Začini koji čuvaju naše zdravlje
• Suvo četkanje briše celulit, a sokovi od povrća čiste tijelo
• Ulje konoplje – najbolji (zabranjeni) lijek za sve?
• Hunze / Najzdraviji narod: Nemaju nijedan slučaj raka, a žene se porađaju i u 65. godini
• Federalno ministarstvo zdravstva izdalo mjere zbog visokih temperatura

Redovno provjeravanje zdravlja često je pola puta do ranog otkrivanja i uspješnog liječenja bolesti.

Stanovništvo širom svijeta nema razvijenu kulturu preventivnih pregleda, ali ljekari tvrde da redovno „skeniranje“ zdravlja ne samo da može da otkrije bolest u ranoj fazi, kada je liječenje jednostavnije i lakše, već je to i mnogo jeftinije za države, piše „Jahu helt“ sajt. Ali, kada početi sa preventivnim pregledima i koliko često ih raditi?

1. Holesterol i trigliceridi

Mjerenjem nivoa „dobrog“ i „lošeg“ holesterola u krvi i njihovog međusobnog odnosa, kao i triglicerida, može se sa velikom sigurnošću predvidjeti rizik od srčanih bolesti.

Kada početi: sa 20 godina

Koliko često: Svakih pet godina. Ako rezultati pokazuju povećan rizik, doktor će preporučiti češće testove.

2. Provjera krvnog pritiska

Redovno mjerenje krvnog pritiska je jedna od najvažnijih stvari koje neko može da uradi za svoje zdravlje. Svaka peta odrasla osoba ima hipertenziju.

Kada početi: Što prije, to bolje, može se početi još u adolescenciji

Koliko često: Jednom godišnje za početak, doktor će procijeniti da li je potrebno češće

3. Provjera rizika za dijabetes

Potrebno je uraditi test tolerancije na glukozu, koji pokazuje da li je poremećen metabolizam šećera.

Kada početi: Sa 45 godina ako nema simptoma ni faktora rizika. Ako je osoba gojazna ili ima slučajeve dijabetesa u porodici, testiranje početi prije.

Koliko često: Svake tri godine

4. Gustina i čvrstoća kostiju

Od pedesete godine, minerali poput kalcijuma se gube iz kosti i stvaraju se „porozne kosti“ i dolazi do osteoporoze. Osteodenzitometrijom se može izmjeriti gustina kostiju i na vrijeme uvesti terapija.

Kada početi: Sa 50 godina žene, a sa 65 muškarci.

Koliko često: uraditi jednom, a za ponavljanje se konsultovati sa ljekarom.

5. Vitamin D test

Ljekari su utvrdili da je vitamin D ključan za održanje kostiju jakim, u borbi protiv raka i raznih infekcija. Mnogi ne znaju da imaju manjak vitamina D, a to može da se utvrdi jednostavnim testom iz krvi.

Kada početi: Sa 40 godina, a ako postoje rizici za osteoporozu i prije.

Koliko često: Iako test na vitamin D nije još preporučen za redovno testiranje, sve više ljekara predlaže da se poslije 45. godine jednom godišnje uradi analiza.

6. Test za otkrivanje okultnog krvarenja iz stolice

Ovaj test je na krv u stolici koja nije vidljiva golim okom, a može da ukaže na mnoge bolesti digestivnog trakta, uključujući i rak debelog crijeva

Kada početi: Sa 50 godina

Koliko često: Jednom godišnje

7. Skrining na rak kože

Iako je koža veoma dostupna i dalje se rak kože često kasno otkriva. Jednostavnim pregledom mladeža i lezija na koži mogu se na vrijeme otkriti sve maligne promjene.

Kada početi: Od adolescencije

Koliko često: promjene se mogu samostalno pregledati jednom mjesečno, a u slučaju promjena otići kod ljekara.

8. Pregled vida

Osim slabljenja vida na blizinu, testiranje vida može da otkrije i druge probleme, rizik od glaukoma, degeneracije makule, retinopatije.

Kada početi: Sa 18 godina

Koliko često: Između dva pregleda treba da prođe jedna do tri godine, u zavisnosti od rezultata testiranja. Dijabetičari treba češće da se testiraju.

9. Testiranje sluha

Gotovo 14 odsto odraslih između 45. i 64. godine gubi sluh. Ako se primijeti teškoća u razlikovanju govora od okolne buke, treba uraditi testiranje sluha.

Kada početi: Kada se primijeti promjena u načinu na koji se čuje

Koliko često: Svakih 10 godina, prije 50. godine, a poslije toga na tri godine.

10. Provjera štitne žlijezde

Testiranje hormona štitne žlijezde, da bi se utvrdilo da li ova žlijezda radi ubrzano ili usporeno.

Kada početi: Sa 35 godina

Koliko često: Jednom godišnje.

11. Skrining na metabolički sindrom

Metabolički sindrom je grupa simptoma koja povećava rizik i od dijabetesa i od bolesti srca. Preporučuje se testiranje ako su prisutna tri od pet faktora rizika: povećana težina, nizak „dobar“ holesterol, povišen nivo triglicerida, povišen krvni pritisak, povišen nivo glukoze. U tom slučaju se radi test sa reaktivnim C proteinom, koji može da pruži informacije o riziku za ove vrste bolesti.

Kada početi: Sa 50 godina

Koliko često: Svakih tri do pet godina, u slučaju potrebe i češće.

Izvor: Novosti