VESNA TERŠELIČ ODALA POČAST SVIM ŽRTVAMA VUKOVARA NA OVČARI

Povezani članci

• Ljubav s okusom pendreka
• Stjepan Mesić: Ne dajmo da nam otmu mir!
• Vjeronauk je u hrvatskim školama nastava iz govora, jezika i književnosti mržnje
• Herceg Bosna uživo: Ratni zločinac Dario Kordić drži predavanje studentima u Zagrebu
• Predrag Lucić: Orbanovina Hrvatska
• Igra asocijacija: od Tihomira Dujmovića preko Andrije Hebranga do Zdravka Mamića i Viktora Ivančića

Povodom obilježavanja obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 22. obljetnice uspješno provedene mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič na Ovčari je odala počast svim žrtvama Vukovara.

Aktivisti i aktivistkinje iz Hrvatske i post-jugoslavenskih zemalja stradanje svih Vukovaraca tijekom Domovinskog rata komemorirali su i na lokaciji Veslačkog doma u Vukovaru, puštanjem ruža u Dunav. Posjetom mjestima sjećanja na sve žrtve Vukovara, organizacije civilnog društva započele su s aktivnostima vezanim uz predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.

Civilno društvo Hrvatske odlučilo je upravo u Vukovaru obilježiti početak predsjedanja Hrvatske Vijećem EU. U suradnji s civilnim društvom iz EU i regije, u Vukovaru – gradu simbolu ratnog razaranja, na dan međunarodnog priznanja i završetka Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a u sklopu konferencije pod nazivom “EU kao zaboravljeni mirovni projekt?”, razgovarat će se o tome što se još sve može učiniti kako bi EU aktivno radila na izgradnji mira unutar i izvan svojih granica.

Kako naglašavaju organizatori vukovarske konferencije okupljeni unutar platforme civilnog društva CROSOL, “Republika Hrvatska najmlađa je članica EU koja je ušla u EU s neposrednim iskustvom rata. Kao zemlja koja predsjedava Vijećem EU u 2020. godini čini se nužnim da Hrvatska ponovno otvori raspravu o tome jesmo li zaboravili da je jedna od uloga EU i ona da bude garancija mira. U trenutku kada EU izdvaja sve više sredstva za obrambene politike i kada dolazak ljudi koji bježe pred ratovima, siromaštvom i posljedicama klimatskih promjena shvaća sve češće kao napad na Uniju, vrijeme je da i glasno progovorimo o mogućim većim naporima koji su potrebni u radu na izgradnji mira kako unutar, tako i izvan svojih granica”.