Povodom 21. godišnjice Oluje pročitana deveta Izjava sjećanja

Povezani članci

• Tuđmanovi titlovi za Titovu bistu
• TRG FELDMARŠALA BOROJEVIĆA
• TUĐI PROBLEMI SU I MOJI PROBLEMI
• Miroslav Krleža – odabrane rečenice ili citati
• Dragan Markovina: Karamarko u Južnoj Hrvatskoj
• Božica Jelušić: HIMBA NA VRATIMA LIMBA

Povodom 21. godišnjice Oluje danas je u vijećima srpske nacionalne manjine diljem Hrvatske pročitana deveta Izjava sjećanja. Na komemorativnoj sjednici koja je održana u sjedištu Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu okupili su se članice i članovi SNV-a za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, ambasadorica Srbije u Hrvatskoj Mira Nikolić, predstavnici organizacija i institucija Srba u Hrvatskoj te njihovi prijatelji i suradnici.

– Kao i ranijih godina okupili smo se da se sjetimo stradanja kroz koje su Srbi u Hrvatskoj prošli prije 21 godinu. To stradanje uzrokovano je vojno-policijskom akcijom Oluja, koja će za dva dana biti slavljena kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Mi se sjećamo svih koji su stradali u ratu koji se vodio od 1991. do 1995. godine i svih koji su proživljavali dane i godine progonstva, bilo kao Hrvati, bilo kao Srbi. Budući da se službenim, državnim sjećanjima stradanje Srba ne spominje i ne nalazi svoje mjesto, naša je dužnost da se posebno sjećamo stradanja naših sunarodnjaka – istaknuo je Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, nakon čega je Izjavu sjećanja pročitao Saša Milošević, predsjednik VSNM-a za Grad Zagreb.

“Povodom 21. godišnjice vojno-policijske akcije Oluja Srpsko narodno vijeće, kao i povodom svih ranijih godišnjica, žali i suosjeća sa svima – kako Srbima tako i Hrvatima te pripadnicima drugih nacionalnosti – koji su u toj akciji izgubili živote, zdravlje, imovinu i domove. Na isti način žalimo i suosjećamo sa svima koji su do te akcije i nakon nje stradavali i patili kao prognani i izbjegli zbog neposrednih ratnih opasnosti i ratnih posljedica. Naročito žalimo za onima koji su stradavali kao civili, ratni zarobljenici te koji su nepovratno ostali bez svojih domova i zavičaja.

SNV i ove se godine sjeća onih kojih se u proslavama Oluje nitko ne sjeća – ubijenih, ranjenih i protjeranih Srba u Hrvatskoj. Nakon 21 godine smatramo da je vrijeme da se Oluja obilježi i sa sviješću i s obzirom prema stradanju Srba, njihovu historijskom progonstvu, uništavanju njihovih naselja i onemogućavanju njihova povratka. U protivnom, održat će se dojam da ovo slavlje služi tomu da se takva svijest ne razvije i da takav obzir ne nastane. Održat će se dojam da službena, državna politika sjećanja izbjegava suočavanje s odgovornošću zbog svoje ratne politike prema Srbima. Izbjegava također uvidjeti da jednostranim sjećanjem samo produžava ratne politike i izbjegava suočavanje s međunarodno preuzetim obavezama za kažnjavanje ratnih zločina koji su tokom i nakon Oluje počinjeni, a do danas nisu sankcionirani. Slavlje u okolnostima nekažnjenih zločina težak je pravni i moralni problem.

Zato SNV smatra da je vrijeme da se Oluja obilježi ne samo sa sviješću o stradanju svih već i s ciljem izgradnje politike i kulture mira te politike i kulture tolerancije. Stavljanje proslave u službu jačanja javnog militarizma, produbljivanja političke netolerancije i obnavljanja međuetničke mržnje loša je i štetna služba. Stavljanje proslave u službu poticanja sukobljavanja sa zemljama u regiji jednako je loša i štetna služba. Zato pozivamo predstavnike državne vlasti da ne gradimo jednostrane i paralelne politike sjećanja, da se posvetimo izgradnji kulture mira i tolerancije te politici dobrosusjedskih odnosa”, navodi se u Izjavi sjećanja.

Okupljenima su se obratili i ambasadorica Mira Nikolić te mitropolit Porfirije.

– Krajnje je vreme da pronađemo zajednički imenitelj jer mnogo je događaja iz prethodnog rata oko kojih Hrvatska i Srbija imaju potpuno drugačije stavove. Pored kulture pomirenja, u ovom trenutku nam je neophodna i kultura tolerancije – kazala je ambasadorica.

Mitropolit Porfirije također je istaknuo potrebu sjećanja na sve nevino stradale žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost ili vjeroispovijest.

– Tek tada njegujemo autentično sećanje koje nema koristoljubivi cilj i koje nije puka politička akcija, kao ni prkos ni izazov. Sećajući se svojih žrtava svatko od nas treba da zaviri u sebe i na taj način vidi da li u njemu postoji dovoljno snage da može da oprosti, ali i da pre toga bude spreman da traži oproštaj – istaknuo je mitropolit koji je potom uputio apel predstavnicima državnih vrhova da prestanu unositi “zlu krv među ljude koji su stvoreni i rođeni kao dobri” i iskorištavati svoje pozicije za kratkotrajne ciljeve.

Na samu godišnjicu Oluje, u petak, 5. augusta 2016., s početkom u 11 sati u zagrebačkom sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg bit će održan pomen za žrtve. Sljedećeg dana, 6. augusta, s početkom u 9 sati održat će se i liturgija u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Glini, a u 12 sati na mjesnom groblju u Gornjem Selištu održat će se parastos i bit će položeni vijenci.