Obilježen Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj

Povezani članci

• Snježana Banović: Hrvatsko je društvo kronično malograđansko i provincijalno
• Zaboravilo se, ponovilo se (2)
• Viktor Ivančić: Slovo o olovu
• Bećarac našvrljan ćirilicom
• Toponimi zaborava
• Skica za portret Premijera

U ŠUMI Brezovici pokraj Siska svečano se obilježava Dan antifašističke borbe, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugome svjetskom ratu – Prvoga sisačkog partizanskog odreda koji je osnovan 22. lipnja 1941 godine.

Na svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe među ostalima su predsjednik Republike Ivo Josipovć, premijer Zoran Milanović, potredsjednica Sabora Dragica Zgrebec, ministri Vedran Mornar i Mirando Mrsić, predstavnici SABH-a, lokalnih vlasti i dr.

Obilježavanje je počelo polaganjem vijenaca visokih dužnosnika ispred spomenika Prvom partizanskom odredu.

Premijer Zoran Milanović je u prigodnom govoru okupljenima poručio kako smo danas u Brezovici da se prisjetimo onoga što se dogodilo prije 73 godine. Naglasio je kako je današnji dan važan jer je Hrvatska pokazala da je znala prepoznati zlo i suprotstaviti mu se. Kako je rekao, jedan je narod iz komfora doma, mira i sigurnosti u kojem je živio prepoznao zlo i suprotstavio mu se.

Prije 73 godine ovdje su bili mladi ljudi, mnogi od njih nisu se vratili. Nisu znali jedni za druge, nije bilo komunikacije, nije bilo interneta koji nas danas povezuje. Bio je otpor, prkos, suprotstavljanje nečemu za što su osjetili da ne valja, da je loše, rekao je Milanović. Kako je naglasio, to loše ne smije se nikada rehabilitirati, a to su znali oni koji su stvarali noviju hrvatsku povijest, koji su pisali Ustav pa u Ustavu nema “nezavisne države”. NDH je, kazao je, ono nešto što se dogodilo, ali s njome moramo držati – distancu.

Milanović je podsjetio i da su se i u drugim dijelovima Hrvatske okupljali mladi ljudi, pritom istaknuvši Prvi splitski partizanski odred. To je bio patriotski pokret, ljudski pokret, pokret prkosa i otpora, rekao je.

Hrvati su mogli čekati i kalkulirati, imali su svoju državu, ali mnogi od njih ocijenili su da je to loše i odlučili su da se tome moraju oduprijeti, rekao je. Ponovio je kako je hrvatski put u ovim je godinama i stoljećima bio težak te da nam ništa nije bilo dano. Za sve smo se morali izboriti. Sada konačno imamo nacionalu državu- najsigurniji instrument. Sve što nam treba je 50 godina mira, ako može i više, da se ljudi nikad više ne moraju okupljati u šumi, u Brezovici, poručio je premijer.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin kritizirao je vladajuće.

“Govorim pred vama, najvišim dužnosnicima države u kojoj grupe i pojedinci, čak ni u građanskom odgoju u školama, ne uče antifašizam kao civilizacijsku vrijednost države u kojoj visoki crkveni dostojanstvenici predvode mise za ratne zločince, a ne za žrtve”.

Okupljenima se obratio i predsjednik Ivo Josipović

“Nikada nemojmo zaboraviti istinu. Nemojmo zaboraviti istinu o onim našim precima koji su časno, kada je to trebalo, kao što su to učinili njihovi sinovi i unuci 90-ih, ustali protiv zla. Ustali su za slobodu, demokraciju, za slobodnu Hrvatsku. Sretan vam Dan antifašističke borbe”, poručio je Josipović.

Dan antifašističke borbe

DANAŠNJI dan u Hrvatskoj se obilježava kao dan Antifašističke borbe u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda i početka oružanog otpora okupatorima.

22. lipnja 1941. u šumi Brezovica kod Siska osnovan je Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi. Odred je imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, a pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca. Franjo Habulin predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske za Dan pobjede podsjetio je na sudionike borbe.

“Još uvijek ima živih učesnika narodnooslobodilačke borbe koji su sudjelovali u tim događajima i borbama. Atnifašistička borba i istina o o njoj ne jenjava i ne umire”, rekao je Habulin.

Osnivanje sisačkog odreda bio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.

Ovogodišnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe prethodilo je uništavanje spomenika Ustanak kipara Ferane Kršinića u šumi Brazovica, koje su počinitelji izrezali te pripremili za prodaju kao sekundarnu sirovinu.

Leko čestitao Dan antifašističke borbe

U povodu Dana antifašističke borbe predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko uputio je čestitku svim građanima Republike Hrvatske.

“Osnivanjem Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine započela je borba građana Hrvatske protiv okupacije, rasizma, totalitarizma i nasilja, a za život u slobodi i miru.

Hrvatska se u Drugom svjetskom ratu borila te na kraju i izborila za najviše ljudske vrijednosti na kojima od tada do danas počiva sav napredni svijet. Mir, sloboda, pravo na suvereno i samostalno odlučivanje i demokracija, ljudska prava – najljepši su izraz domoljublja, ujedno i vrijednosti antifašizma.

Dan antifašističke borbe ispunjava nas ponosom, ali i obvezuje da trajno čuvamo antifašističke vrijednosti kao dio demokratske vrijednosti i zalog naše budućnosti.

Svim pripadnicima Narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj izražavam u ime Hrvatskog sabora i u svoje osobno ime zahvalnost i poštovanje te svim građanima Hrvatske čestitam Dan antifašističke borbe. Neka nam vječno živi slobodna Hrvatska!”.

index.hr