Na što Zagreb troši 7 milijardi kuna javnog novca?
Povezani članci
- Deklaracija o zajedničkom nazivu
- Dunja Mijatović odala počast medijskim radnicima
- Dežulović: Prle, Tihi i Ceca u okupiranom Vukovaru
- Mesić: Nije bitno je li netko pripadnik većinskog naroda ili manjine – obojica su samo i jedino ljudi
- Antifašizam je čist u ideji i izvedbi
- ‘Presuda protiv banaka je jasna, sve ostalo su zastrašivanja’
Nema sustavnog planiranja ni u Zagrebu, posebno u segmentu kulture. Stranka Pametno reagira na Prijedlog proračuna Grada Zagreba – zašto reći ne proračunu.
U sjeni svih zbivanja oko parlamentarnih izbora priprema se donošenje proračuna Grada Zagreba, dokumenta kojim se određuje način trošenja skoro 7 milijardi kuna javnog novca. Opća ocjena je da proračun nema u dovoljnoj mjeri razvojni i strategijski kapacitet. Previše je neperspektivnih rashodovnih stavki, a posebno zabrinjava visok stupanj diskrecijske volje kod raspodjele sredstava te nedostatak transparentnosti.
Konkretan primjer tome je i iznos od 1.200.000,00 kn namijenjen ustanovi Histrionski dom. Spomenuta ustanova trebala bi, prema Ugovoru o osnivanju između Gradskog ureda za kulturu i Glumačke družine Histrion, funkcionirati kao Centar za kulturu. U ugovoru o osnivanju nigdje se ne navode i njihove obveze kao javne gradske ustanove u kulturi, a posebno nije jasno na što će se trošiti navedena sredstva. Hoće li biti utrošena za hladni pogon, nabavku opreme, održavanje zgrade ili nešto treće? Ili svaku od tri stavke u određenom dijelu iznosa?
Glumačka družina Histrion, čiji je doprinos kulturi grada Zagreba nesporan, prijavljuje svoju programsku djelatnost na Natječaj za javne potrebe u kulturi Grada Zagreba i kao repertoarno kazalište svake godine dobiva sredstva na natječaju. Znači gore navedeni iznos namijenjen je financiranju drugih stavki – kojih? Iz ugovora o osnivanju to nije vidljivo kao ni njihove buduće obveze prema Gradu. Znači li to da će ostale kazališne trupe i družine koje nemaju svoj prostor, a djeluju na području Grada moći koristiti prostor Histrionskog doma za probe i izvedbe, što bi po djelatnosti CZK trebale? Ako da, koje trupe i družine i u kojem obimu?
Kao obrazloženje u proračunu se navodi da družina troši na hladni pogon održavanja gradskog prostora i stoga se želi osnovati gradsku ustanovu u kulturi Histrionski dom. Zašto je to potrebno? I druga gradska kazališta (Gavella, Kerempuh, Komedija, Vidra) i neka privatna kao Mala Scena koriste i održavaju gradski prostor. Trebaju li i ona postati CZK, i po kojim kriterijima?
CZK Histrionski dom bio bi trinaesti po redu CZK u gradu Zagrebu, a u mnogima do sada ustanovljenima ne postoji transparentnost poslovanja, i za njih nekoliko vrlo je nejasno što i koliko rade i na što troše gradski novac. Jednako tako, sjednica o radu Centara za kulturu nije održana već godinu i sedam mjeseci iako je bilo zahtjeva i obećanja da će se održati. Pametno smatra kako bez prethodne sjednice o radu postojećih centara i uvođenja obaveze transparentnosti poslovanja (programske djelatnosti i njezine kvalitete te javne objave troškova na kraju godine) nije uputno osnivati još jedan CZK za koji nije jasno što će zapravo raditi i koje su njegove obaveze prema Gradu i ostalim kulturnim subjektima kojima nije dodijeljen prostor.
Do održavanja sjednice i uvođenja mehanizma kontrole izvrsnosti i transparentnosti poslovanja, bilo bi bolje postojeća sredstva prenamijeniti za prikladno opremanje gradskog prostora za sve kazališne trupe i ansamble koji nemaju svoj prostor, a koji bi ravnopravno koristili uz programske obveze prema Gradu, ili da se postojeća sredstva iskoriste za uklanjanje barijera i ugradnju lifta za osobe s invaliditetom u nekom od ključnih muzejskih prostora poput galerije Klovićevi dvori, Umjetničkog paviljona ili muzeja Mimara.