“Humanizam za djecu”
Povezani članci
Ovih je dana na Kickstarterovim stranicama https://www.kickstarter.com/
Knjiga „Humanizam za djecu“ izlazi u nakladi feminističke i slobodnomisliteljske udruge Centar za građansku hrabrost uz dobrovoljnu novčanu potporu svih entuzijasta iz Hrvatske i inozemstva. U promociju ove akcije uključile su se udruga Protagora, Međunarodna unija za humanizam i etiku, Međunarodna ateistička alijansa, Udruženje slobodnih mislilaca Švicarske i mnoge druge međunarodne humanističke organizacije. Engleski prijevod knjige bit će predstavljen na sljedećem Svjetskom kongresu humanista u kolovozu, u Oxfordu.
Centar za građansku hrabrost već drugu godinu zaredom organizira humanističke radionice za djecu ireligioznih roditelja, dok njima samima nudi sekularno savjetovanje popraćeno tiskanim materijalima o pravima koja im pripadaju, posebice kada je riječ o školovanju njihove djece.
Novčani prilozi koji će omogućiti tiskanje ove knjige prikupljaju se preko internetske stranicewww.kickstarter.com
Knjiga je podijeljena na dva dijela. Prvi dio knjige objašnjava društvenopolitičku zbilju u kojoj većina djece živi, ali i vrijednosti koje njihove obitelji cijene i koje su često u raskoraku s tom zbiljom. Time se djeci nudi stvarna slika, ali i kroz valjane argumente osnažuje svjetonazor njihovih obitelji. Drugi dio knjige sadrži deset savjeta za bolji i pravedniji život koji se temelje na humanističkim vrijednostima.
Ova knjiga služi osnaživanju svih nas “drugačijih” koji ne odgovaramo zadanom obrascu „većine“ u društvu, tj. identitetu čovjeka određene (bijele) rase, određene (heteroseksualne) orijentacije, određene (čistokrvne) nacionalnosti te svakako određenog religijskog svjetonazora kao i određenog domoljubnog pogleda na nedavna ratna događanja. To je i razlog zbog kojeg, osim ateističko-agnostičkih, sekularnih i humanističkih vrijednosti, ova knjiga sadrži i taj “drugačiji”, ali ništa manje vrijedan, pogled na svijet kao i feminističke i ljudskopravaške vrijednosti, pa čak i pomalo otvara osjetljivo područje kulture odgovornosti i suočavanja s (nedavnom) prošlošću. Svi smo mi “drugačiji” od “većine” i u društvu i u politici na marginama moći. Stoga ne čudi da toliko ireligioznih roditelja i danas šalje svoju djecu na školski vjeronauk. Strah od stigme ili diskriminacije još uvijek je jak. S pravom, jer posljednjih smo godina svjedoci jačanja ove norme.
Ipak, istovremeno jača i svijest svih nas koji se ne uklapamo u oktroiranu normu. Ateisti i agnostici u Hrvatskoj i Srbiji susreću se i druže, osnivaju se udruge/inicijative i pokreću peticije i akcije. Povorke ponosa su sve posjećenije. Građani, među njima i vjernici, postaju sve svjesniji važnosti očuvanja sekularnosti koja je stalno pod udarom najsnažnijih religijskih organizacija.
Pripremljena i informirana djeca bolje razumiju svijet u kojem žive (recimo zašto ne pohađaju vjeronauk ili ne slave neke religijske praznike), društvo ih ne može zavesti i teže ih može povrijediti, a i spremnija su i sigurnija obraniti svoj identitet. Informirana djeca izrastaju u samopouzdaniju djecu.