Hrvatska 19. u zdravstvenoj zaštiti u Europi

Povezani članci

• Mlinski kamen je HDZ
• PRIČA O ŠUKI I DUŽNOSNIKU ILI PRILOG FENOMENOLOGIJI HRVATSKE DRUŠTVENE ELITE
• BALENOVIĆ: U HRVATSKOJ NOVAC OSLOBAĐA!
• Čemu služe ratni veterani?
• Češki Jadran
• Zahodska bajka

Stranka Pametno inicirala je osnivanje Foruma zdravstva koji je započeo s radom polovinom siječnja ove godine, a u kojem će se raspravljati o svim pitanjima sektora zdravstva

Forum zdravstva je radno tijelo stranke u kojem sudjeluju članovi Pametno, ali i nezavisni stručnjaci. U rad Foruma, čiji su koordinatori prof.dr.sc. Miroslav Harjaček i doktorica Dijana Mršić Novački, Pametno će uvijek pozivati i udruge pacijenata jer su oni korisnici i najvažniji dionici sustava. S tim u vezi Forum je komentirao najnovije rezultate zdravstvene zaštite za Hrvatsku na sam dan objave međunarodnih rezultata Europskog indeksa zdravstvene zaštite potrošača (EHCI- European Health ConsumerIndex). Indeks se objavljuje od 2005. godine i radi se istom metodologijom za sve zemlje.

Za 2016. godinu Hrvatska je osvojila 703 boda od mogućih 1000 bodova. Hrvatska je tako na 19. mjestu između Makedonije i Španjolske (analizom je obuhvaćeno 35 zemalja), a od prvoplasirane Nizozemske, koja je već godinama na prvom mjestu, udaljena je 224 boda. Na prvi pogled čini se da je osvojen impozantan broj bodova, ali zapravo se radi o blagom padu u broju bodova i poziciji jer je godinu dana ranije Hrvatska osvojila 707 bodova, zauzimajući 16. poziciju i učinivši veliki skok s 24. mjesta iz 2014. sa 640 bodova. Drugim riječima, Hrvatska u 2016. godini nije napredovala kao u prethodnim godinama dok neke druge zemlje jesu te je sa 16. pala na 19. mjesto. Što se dogodilo, u kojim je kategorijama izgubila bodove i time pogoršala dostupnost i rezultate zdravstvene zaštite za svoje korisnike, pojasnile su Tatjana Prenđa Trupec, nezavisna stručnjakinja Foruma zdravstvo i Maja Vehovec, potpredsjednica Pametno:

– Kategorije koje ovaj indeks ocjenjuje su poštivanja prava pacijenata i informiranost, dostupnost ili vrijeme čekanja na liječenje, rezultati ishoda liječenja, raspon usluga, prevencija i dostupnost lijekova. U niti jednoj kategoriji Hrvatska nije među prvima, ali se ističe u jednom pokazatelju i to već duže vremena, a to je broj presađivanja bubrega na milijun stanovnika. Za pacijente kojima treba takva pomoć Hrvatska je dobro mjesto.

Sa stajališta pacijenta mjerenje pojedinih kategorija pokazuje najlošije rezultate u dostupnosti intervencije, koje se mjere u broju dana čekanja. Tu je Hrvatska osvojila 175 bodova od maksimalno 225 koje su postigle Belgija, Švicarska i sasvim (ne)očekivano Makedonija. Za ukupne rezultate zdravstvene zaštite vrlo su važno ishodi liječenja, a u toj kategoriji Hrvatska osvaja 188 bodova. Maksimalni broj bodova od 300 imaju Finska, Island, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švicarska. U Hrvatskoj je još visoka smrtnost od karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, dječja smrtnost nije poboljšana, MRSA infekcije nisu smanjenje, a depresija je stabilno prisutna. Sljedeća kategorija, važna za svaku zemlju, je prevencija odnosno preventivna zdravstvena zaštita u kojoj je Hrvatska osvojila 71 bod od mogućih 125. Slabi rezultati su u borbi protiv alkoholizma i premale fizičke aktivnosti, a nisu unaprijeđeni u borbi protiv pušenja, smanjenju prometnih nesreća i većem cijepljenju djece. U kategoriji lijekova Hrvatska je osvojila 57 bodova od mogućih 100 zbog toga što politika lijekova nije dovoljno usklađena s  EHCI mjerenjem u ovoj kategoriji. Pomaci nisu izmjereni za nove lijekove protiv raka, artritisa i povišenog kolesterola u krvi, a upotreba antibiotika po glavi stanovnika u 2016. godini se nije smanjila.

Rezultate zdravstvene zaštite odnosno rezultate liječenja uvijek se mora dovesti i u vezu s količinom javnog novca koji se u sustav zdravstva ulaže. Nakon skoka sa 7. mjesta u 2014. godini na 4. mjesto 2015. godine, Hrvatska je u 2016. peta država po redu, nakon Makedonije, Estonije, Češke i Srbije, koja ostvaruje dobar omjer između količine javnog novca i uspješnosti rezultata liječenja.

Jednostavnije rečeno, zaključuju u stranci Pametno, za novac koji država ulaže u zdravstveni sustav, pacijenti u Hrvatskoj ipak imaju dobra prava, liječenje i mediciske ishode, unatoč tome što se pojedinačna percepcija, često s pravom, ne slaže s ovakvim rezultatima. Prateći dinamiku napretka drugih zemalja, kao i same Hrvatske, može se zaključiti da kvalitetno upravljanje zdravstvom donosi bolje ishode. Postoji puno prostora za kvalitetniju upotrebu javnog novca i mudriju zdravstvenu politiku, a sve kako bi svi građani Hrvatske imali bolju, kvalitetniju, učinkovitiju i dostupniju pravodobnu zdravstvenu zaštitu.