Austrijsko stručno povjerenstvo predložilo zabranu skupa u Bleiburgu
Povezani članci
12.05.2018., Bleiburg, Austrija – Sredisnja komemoracija u povodu 73. godisnjice Bleiburske tragedije i Kriznog puta hrvatskog naroda. Zenska osova s plavom kapom i gospodin legitimirani su i ispraceni uz pratnju policije. – Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Grupa stručnjaka, koju je austrijsko Ministarstvo unutarnjih poslova ovlastilo za sastavljanje izvješća o godišnjem skupu u Bleiburgu, preporučilo je austrijskoj Vladi zabranu ovog skupa, priopćeno je 24. studenog u Beču, prenosi index.hr.
“Sada ministar unutarnjih poslova mora predstaviti konkretne planove za zabranu ovog okupljanja”, rekao je koruški pokrajinski premijer Peter Kaiser (Socijaldemokratska stranke Austrije – SPÖ) nakon što je stručno povjerenstvo svoje izvješće predalo Vladi. Bleiburg se nalazi u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruška.
Kaiser je izrazio zadovoljstvo izvješćem i rekao kako očekuje da austrijske vlasti i hrvatskim vlastima ukažu na neodrživost bleiburškog skupa.
“Savezna Vlada, ali i predsjednik moraju svojim kolegama u Hrvatskoj jasno dati do znanja da je taj skup u svom dosadašnjem obliku neodrživ”, rekao je Kaiser.
Pokrovitelj susreta, kojeg službeno organizira nevladina udruga Počasni bleiburški vod, do sada je bio Hrvatski sabor.
Nakon što je stručno izvješće predstavljeno austrijskoj Vladi, sljedeći korak je njegovo predstavljanje u austrijskom parlamentu.
Izradu takvog izvješća prošle godine zatražile su sve austrijske parlamentarne stranke, osim desnopopulističkog FPÖ-a.
Povjerenstvo, koje je sačinjeno od povjesničara, pravnika, predstavnika Katoličke crkve, predstavnika ministarstva unutarnjih poslova te vlasti savezne pokrajine Koruške u kojoj se skup održavao, došlo je do zaključka da političkog okupljanja više ne bi smjelo biti.
“Uzimajući u obzir ustavom definirane pretpostavke, međunarodne obveze i pravne temelje Ustavnog suda, stručno povjerenstvo je došlo do zaključka da ovo okupljanje, posebice u obliku u kojem je održano 2019. i prije toga, treba zabraniti”, stoji u izvješću. „Odavanje počasti fašističkom režimu se mora zabraniti ako ni zbog čega drugog onda stoga jer to tako nalaže Državni ugovor (Ustav)”, stoji u izvješću komisije, prenose austrijski mediji.
Skupina stručnjaka istodobno naglašava kako se ova zabrana ne odnosi na “neutralnu komemoraciju ili katoličku misu”.
Ministar unutarnjih poslova Nehammer je ponovno naglasio kako “nacionalsocijalističkim i fašističkim simbolima nema mjesta na komemoraciji”.
“U Austriji je veličanje teror-režima nedopustivo. Mi ćemo spriječiti svaki pokušaj širenja desno-ekstremnih i revizionističkih svjetonazora na skupovima”, rekao je Nehammer za agenciju APA.
Austrijska ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) ukazala je na temeljni antifašistički konsenzus, sadržan u ustavu Austrije, koji će “napokon biti primijenjen kad je u pitanju okupljanje u Bleiburgu”.
Austrijske vlasti su nakon reakcije socijaldemokratskih vlasti u Koruškoj proteklih godina na listu zabranjenih simbola uvrstili i obilježja ustaškog režima, koji su se proteklih godina mogli viđati kod pojedinih sudionika skupa pored Bleiburga, podsjeća index.hr.
Šta se desilo u Bleiburgu?
Kada se govori o Bleiburgu, radi se o skupu događaja na kraju Drugog svjetskog rata, vezanih za stradanje pripadnika hrvatskih oružanih snaga NDH, koja je podržavala fašističku ideologiju, te čija se vojska borila protiv partizana.
Na završetku Drugog svjetskog rata vojni i politički vrh kvislinške NDH bježao je pred jugoslavenskim partizanima. Savezničke snage su ih pored austrijskog gradića Bleiburg opkolili i vratili preko granice partizanima.
Vojni i politički vrh NDH uspio je pobjeći, dok su pripadnici ustaške i domobranske vojske i civili po povratku u Jugoslaviju likvidirani na više lokacija u Sloveniji ili poslani na tzv. “križne putove” duge po nekoliko stotina kilometara.
O kolikom se broju stradalih radi nema tačnih i zvaničnih podataka.
Prošle 2020. godine su lokalne crkvene vlasti uskratile svoju dozvolu za održavanje mise, ali je ona održana na privatnom posjedu i pod vodstvom predstavnika Katoličke crkve iz Hrvatske. Samo okupljanje na Bleiburgu je iz epidemioloških razloga bilo zabranjeno.
Misa za žrtve Bleiburga održana je iste godine i u Sarajevu, što je izazvalo oštre osude velikog dijela bosanskohercegovačke javnosti.
Okupljanja na Bleiburgu redovito su izazivala oštre prosvjede, zbog nacističke i ustaške ikonografije koju su nosili ili isticali neki od sudionika skupova. Posljednjih godina broj takvih incidenata ozbiljno je smanjen – 2018. godine zabilježen je napad na novinara indexa.hr, a 2019. zabilježen je jedan incident sa nacističkom ikonografijom.