Online obrazovanje u Hrvatskoj

Piše: Karmela Aleksić-Maslać, voditeljica Katedre za ICT Zagrebačka škola ekonomije i managementa

Zadnjih 40-tak godina tehnologija se razvija po Mooreovu zakonu i nije čudo što je među 10 vodećih svjetskih brandova čak 7 iz IT sektora. Uvođenjem novih tehnologija u obrazovanje pružaju se velike mogućnosti za kvalitetno obrazovanje. Često se zna reći da danas generacija Z ne uči tako temeljito kao što je to učila generacija X.  Naravno da uči, samo na drugi način – generacije Y i Z od malih nogu su zasute informacijama sa raznih strana pa sve te informacije treba pratiti te znati selektirati. Za razliku od klasične nastave gdje se po defaultu vjeruje u ono što je napisano u udžbeniku Internet je donio nove mogućnosti pa se uloga studenta mijenja jer on mora kritički razmišljati i sam odlučiti koje će web stranice odabrati. Također se mijenja i klasična uloga profesora koji postaje mentor ili tutor studentima.

Jedna od okosnica Lisabonske strategije Europske unije su programi u području cjeloživotnog učenja i primjene e-learninga. Pionirske korake u razvoju e-learninga u Hrvatskoj odigrao je CARNet (Croatian Academic and Research Network). Prvi oblici tzv. sinkronog obrazovanja na daljinu pomoću videokonferencije vezani su za davnu 1997., a 2003. je u suradnji sa kanadskim sveučilištem British Columbia CARNet osnovao E-learning akademiju (ELA) koja obrazuje stručnjake u podučavanju na daljinu.

Danas, zahvaljujući novim tehnologijama student može biti 24/7 u komunikaciji sa profesorom. Čak 4 godine prije pojave Facebooka CARNet je 2000. cijeloj akademskoj zajednici u Hrvatskoj omogućio besplatno korištenje u to vrijeme vodećeg LMS (Learning Management System) WebCT-a. U počecima se uvođenje WebCT-a na nastavu svelo na entuzijazam pojedinih profesora, u tim počecima rijetke ustanove su imale sustavno korištenje e-learninga u procesu obrazovanja. Sustavno znači da su svi kolegiji razvijeni na e-learning platformi te da je korištenje e-learninga obveza svih profesora i svih studenata. Za netehničke fakultete je također vrlo bitno da je sustav jednostavan i user friendly pa je dobro da se isti sustav koristi na svim kolegijima kako bi dizajnerima i studentima bilo jednostavnije korištenje. U međuvremenu je tvrtka Blackboard preuzela WebCT, ali nije nastavila s njegovim razvojem, a CARNet i veći dio naše akademske zajednice se okrenuo prema Moodle-u, vodećem svjetskom otvorenom LMS-u.

Danas je u Hrvatskoj situacija znatno bolja i većina fakulteta koristi bar neke oblike e-learninga. Pod e-learningom se ne misli na upload prezentacija u Power Pointu na LMS već na napredno korištenje brojnih mogućnosti poput online testova, zadataka, caseova, projekata, diskusija, rada u zatvorenim grupama, kalendara itd. O samoj mašti dizajnera ovisi kako će biti razvijen online kolegij, a neke visokoškolske ustanove su otišle korak dalje pa su razvile i standarde za mjerenje kvalitete online kolegija i redovito provode evaluaciju svih online kolegija te feedback koriste za kontinuirano poboljšanje.

Važan dio svakog e-learning sustava su asinkrone diskusije. Pomoću diskusija studenti mogu redovito komunicirati s predavačima, ali i između sebe. Asinkrone diskusije nisu vezane za mjesto i vrijeme, omogućuju studentima da razmotre tuđa mišljenja te odgovore na jasan i smislen način. Na taj način je moguće ostvariti puno kvalitetnije diskusije nego u klasičnoj nastavi. U klasičnoj nastavi postoje razna ograničenja poput vremenskog, pored toga neki studenti su introvertirani i teže se javljaju u grupi, i sl. Danas postoje kvalitetni LMS sustavi koji pored ostalih mogućnosti mogu registrirati da li se radi o aktivnom ili pasivnom sudjelovanju u diskusiji odnosno da li student samo čita, i koliko često, postove drugih studenata ili student piše postove. Istraživanja pokazuju da postoji bitna razlika da li diskusiju vodi nastavnik ili student. Posebno je bitno da se potiče komunikacija student-student jer ona stvara posebno okruženje u kojem studenti mogu nesmetano postavljati pitanja i suprotstavljati se tuđim mišljenjima.

Online kvizovi omogućuju pripremu kvalitetnih testova za domaće zadaće, za simulaciju testova te za stvarne testove, a dijelu testova se može pristupiti anonimno te provesti razne ankete poput zadovoljstva sa profesorom, kolegijem, studiranjem i slično. LMS danas ide i dalje sa svojim mogućnostima i polako se integrira sa društvenim mrežama. Facebook, Twitter, G+, MySpace, ВКонтакте, Linkedin, koji su već ionako postali svakodnevni izvor informacija, znanja i vještina za generaciju Z postaju i dio LMS sustava.

U veljači 2013 Sloan je objavio svoje redovito godišnje izvješće o korištenju e-learninga u SAD. Ovaj put napravljena je detaljna statistika u zadnjih 10 godina. Zanimljivo je da čak 6 milijuna studenata u 2012. slušalo bar jedan online kolegij. Samo udaljeno učenje se javlja još u 18. stoljeću u Australiji, a pravi boom doživljava zahvaljujući internetu. Danas u svijetu postoje mnoga virtualna sveučilišta koja poput klasičnih sveučilišta mogu biti različite kvalitete.

No, e-learning nije namijenjen samo obrazovanju. Brzim razvojem tehnologije proces zastarijevanja znanja se ubrzava i povećava se potreba za cjeloživotnim obrazovanjem i to ne samo u akademskom smislu. Poznato je kako danas sve više i više kompanija diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj prepoznaje e-learning kao jednu vrlo važnu i moćnu mogućnost za upravljanje ljudskim potencijalima. Na taj način kontinuirano i sustavno mogu dijeliti informacije, unaprjeđivati i potom pratiti postignuća svojih zaposlenika unutar smisleno dizajniranih tečajeva prilagođenih potrebama tvrtke. A svakako ovdje valja spomenuti i jednu od bitnih dodatnih vrijednosti LMS sustava a to je ušteda. Nerijetko se korporativno korištenje e-learninga osim s kvalitetom obrazovanja povezuje upravo i sa smanjenjem troškova. Svakako e-learning omogućava prelaženje raznih barijera. Ne samo u korporativnom i akademskom smislu. Svima omogućava da budu u jednakoj početnoj poziciji i prilagode svoje vrijeme učenja i obaveze, bez dodatnog trošenja vremena i drugih resursa. Omogućava multitasking.

I gdje smo tu mi? Iako smo tehnički dobro potkovani, iako predstavnici iz Hrvatske svoje radove redovito prezentiraju na poznatim svjetskim konferencijama iz e-learninga, ipak još uvijek pomalo zaziremo od online učenja, osobito od diplome dobivene na taj način. A svakodnevno nas sa svih strana bombardiraju reklame sa pozivima za upis na online fakultete kako u svijetu tako i u regiji. Zato bi bilo dobro što prije po uzoru na najbolje svjetske prakse razviti kvalitetne standarde koji se moraju zadovoljiti da bi se dobila dopusnica za online programe.

“In the Industrial Age, we went to school.
In the Communication Age, school will come to us.”
(Distance Learning Cyberstation)

 Karmela Aleksić-Maslać

 Poslovni.hr